Izraelu prijete sedmice nestašice vode nakon što je neuobičajeno cvjetanje algi onesposobilo veći dio kapaciteta za desalinizaciju. Naučnici smatraju da je krizu potaknulo uništenje infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda u Gazi tokom izraelskih napada, zbog čega su velike količine neobrađene kanalizacije završile u moru, piše The Guardian.
Ekološke posljedice razaranja u Gazi nakon gotovo tri godine rata sada se prelijevaju i na Izrael. Cvjetanje mikroalgi, koje se proteže dužinom do sto kilometara, začepilo je filtere u pet od šest glavnih izraelskih postrojenja za desalinizaciju. Postrojenja su danima bila zatvorena, a potom su nastavila raditi smanjenim kapacitetom.
Izraelske vlasti pozvale su građane na racionalnu potrošnju vode dok se sistem potpuno ne obnovi. Opskrba je smanjena na jugu zemlje, a poljoprivrednicima je naloženo da obustave navodnjavanje. Ekonomisti procjenjuju da bi to moglo dovesti i do rasta cijena hrane.
Zagađenje ne poznaje granice
„Ispuštanje neobrađene kanalizacije iz Gaze u more povećava rizik za izraelsku infrastrukturu za proizvodnju vode duž južne obale Sredozemlja“, rekao je Jack Gilron, profesor emeritus i stručnjak za desalinizaciju s Instituta Zuckerberg za istraživanje vode pri Univerzitetu Ben-Gurion.
Dodao je da trenutni incident pokazuje potrebu za pripremom na prijetnje jednom od glavnih izvora pitke vode u Izraelu.
Iz ekološke organizacije Zalul, izraelske nevladine organizacije za zaštitu mora, poručili su da zagađenje ne poznaje političke granice.
„Ispuštanje neobrađenih otpadnih voda iz Pojasa Gaze u more doprinosi pogoršanju krize koja pogađa izraelska postrojenja za desalinizaciju. Otpadne vode sadrže nutrijente poput azota i fosfora koji hrane mikroalge i cijanobakterije, što može intenzivirati njihovo cvjetanje“, pojasnili su.
Zagađen izvor vode
Uprkos prošlogodišnjem primirju postignutom uz posredovanje SAD-a, Gaza je i dalje suočena s teškom vodoopskrbnom i sanitarnom krizom. Prema izvještaju Ljekara bez granica, izraelsko bombardovanje od 7. oktobra 2023. godine uništilo je devedeset posto vodoopskrbne i sanitarne infrastrukture. Direktno su napadani bunari, cjevovodi, rezervoari i jedinice za desalinizaciju.
Prije rata oko osamdeset posto zaliha vode crpilo se iz vodonosnika ispod obalnog područja, ali je taj izvor sada zagađen morskom i otpadnom vodom te nije siguran za ljudsku upotrebu. Većina pitke vode dolazila je iz postrojenja za desalinizaciju i tri cjevovoda pod kontrolom izraelske uprave za vode. Ti cjevovodi presječeni su na početku rata i tek su djelimično ponovo otvoreni.
Zbog oštećenih ili uništenih distributivnih mreža veliki dio stanovništva zavisi od cisterni s vodom. Za mnoge to znači težak izbor između dodatne čaše vode i pranja ruku zbog sprečavanja bolesti. Akutni proljev jedan je od vodećih uzroka obolijevanja.
„Vodu nosimo u kanisterima. Hodamo s teškim spremnicima ili satima čekamo u redovima. Većina vode nije sigurna, a djeca pate od čestih želučanih infekcija, proljeva i osipa“, ispričala je Nas al-Barawi, 34-godišnja majka petero djece iz Beit Lahije.
„Zbog oštećene kanalizacijske mreže i pokvarenih pumpi, otpadne vode teku između šatora i kroz stambena naselja“, dodala je.
Epidemije i najezda štakora
Omar Shatat, zamjenik izvršnog direktora komunalnog preduzeća za vode u Gazi, rekao je da je svih pet postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda izvan funkcije. Zbog toga se procjenjuje da se svakodnevno u Sredozemno more izlije 45.000 kubnih metara neobrađene kanalizacije.
Uz to, oko 15.000 kubnih metara neobrađenog otpada dnevno prodire u podzemne vode iz septičkih jama, posebno u improviziranim kampovima u al-Mawasiju.
„Ovo je katastrofalna situacija, kako ekološki tako i s aspekta javnog zdravlja“, rekao je Shatat. „More je jako zagađeno, a prvi na udaru su stanovnici Gaze i raseljene osobe jer su u direktnom kontaktu s najvećim koncentracijama kanalizacije“, dodao je.
Štakori već mjesecima predstavljaju problem u dijelovima Gaze. Razmnožavaju se usred neobrađene kanalizacije i na gomilama smeća koje se nakupljaju oko pretrpanih kampova. S najezdom štakora suočavaju se i izraelska naselja u blizini granice s Gazom, gdje glodari ulaze u domove i vrtove.
Pat Griffiths, glasnogovornik Međunarodnog komiteta Crvenog križa u Gazi, izjavio je da bi se situacija mogla dodatno pogoršati dolaskom zime.
„Palestinci žive okruženi otpadnim vodama. One su posvuda oko njih. Tamo gdje jedu, gdje uzimaju vodu, gdje hodaju“, rekao je.
„Gaza na rubu katastrofe“
„Posljedice rata ne staju na granici“, rekla je Nada Majdalani, direktorica organizacije EcoPeace Middle East za Palestinu.
„U Gazi već vidimo porast oboljelih od hepatitisa A. Vjerujem da smo na rubu katastrofe, a ozbiljna epidemija u Gazi ne bi nužno ostala unutar njenih granica“, dodala je.
Organizacije Zalul i EcoPeace pozvale su Cogat, izraelsku agenciju zaduženu za upravljanje Gazom, da pomogne u obnovi kanalizacijskog sistema i dopusti pročišćavanje otpadnih voda u područjima pod izraelskom kontrolom.
Cogat nije odgovorio na upit za komentar.
Iz Zalula su poručili da bi se, ukoliko se zagađenje nastavi, njegov utjecaj s vremenom mogao osjetiti u cijeloj zemlji.
„Kada je morski okoliš zagađen, pate i ljudi i priroda, bez obzira na to s koje se strane granice nalazili“, poručili su.