Izloženost čak i slaboj svjetlosti tokom sna mogla bi biti povezana s promjenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje provedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Istraživači upozoravaju da bi dugotrajna izloženost svjetlosti tokom noći mogla biti jedan od faktora povezanih s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Tokom većeg dijela ljudske historije noći nije remetila svjetlost, osim mjesečine. Danas je, međutim, spavanje u potpunom mraku sve rjeđe, posebno u gradovima, gdje do spavaćih soba dopiru ulična rasvjeta, svjetlost iz drugih prostorija i ekrana elektronskih uređaja.
Novo istraživanje ukazuje na to da čak i relativno slaba svjetlost tokom sna može biti povezana s promjenama na srcu.
Istraživači sa Univerziteta Tulane analizirali su zdravstvene podatke više od 11.000 učesnika iz britanske baze podataka. Učesnici su tokom sedam dana nosili senzore na zglobovima koji su bilježili njihovu izloženost svjetlosti.
Tri godine kasnije podvrgnuti su magnetnoj rezonanci srca, što je istraživačima omogućilo da utvrde eventualne promjene u njegovoj strukturi i funkciji.
Promjene na srčanom mišiću
Rezultati su pokazali da su osobe koje su tokom noći bile izložene svjetlosti jačoj od tri luksa imale određene promjene u obliku i funkciji srca u poređenju s osobama koje su spavale u gotovo potpunom mraku.
Svjetlost od tri luksa veoma je slaba i približno odgovara svjetlosti nekoliko svijeća udaljenih oko metar od kreveta.
Kod učesnika koji su bili izloženi većoj količini noćne svjetlosti, zidovi srca bili su u prosjeku 1,5 posto deblji, dok je masa lijeve komore bila 2,4 posto veća. Kontraktilna funkcija srca, odnosno sposobnost da efikasno pumpa krv, bila je 1,9 posto manja.
Istraživači navode da su promjene bile subkliničke, što znači da nisu bile praćene jasnim simptomima.
Epidemiolog Lu Đi objasnio je da je riječ o procesu remodelovanja srca, odnosno promjenama njegove strukture i funkcije koje mogu nastati kao odgovor na dugotrajan stres.
Veća izloženost svjetlosti povezana i s rizikom od bolesti
U paralelnoj analizi, koja je obuhvatila oko 70.000 ljudi, istraživači su ispitivali povezanost noćne svjetlosti i različitih kardiovaskularnih ishoda.
Osobe koje su bile najviše izložene svjetlosti tokom noći imale su tokom desetogodišnjeg perioda 29 posto veći rizik od srčane insuficijencije, 33 posto veći rizik od moždanog udara i 26 posto veći rizik od smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima.
Važno je, međutim, naglasiti da ovakvi podaci pokazuju povezanost, a ne nužno uzročno-posljedičnu vezu. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li i u kojoj mjeri noćna svjetlost direktno doprinosi nastanku srčanih bolesti.
Jedno od mogućih objašnjenja je poremećaj cirkadijalnog ritma. Izloženost svjetlosti tokom noći može uticati na lučenje melatonina, hormona koji ima važnu ulogu u regulisanju ciklusa spavanja i budnosti.
Osim toga, svjetlost tokom noći može biti povezana s kraćim ili lošijim snom. Hronični nedostatak sna povezuje se s povišenim krvnim pritiskom i većim nivoom hormona stresa, što može dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem.
Kako smanjiti svjetlost tokom noći?
Smanjenje izloženosti svjetlosti tokom spavanja relativno je jednostavna promjena.
Stručnjaci preporučuju da se u spavaćoj sobi koristi što manje svjetla, da se po mogućnosti zamrače prozori i uklone ili prekriju svjetlosni indikatori na elektronskim uređajima. Korisne mogu biti i maske za spavanje, posebno za osobe koje ne mogu spriječiti prodor vanjske svjetlosti u prostoriju.
Posebnu pažnju treba obratiti na telefone i druge ekrane, koji mogu emitovati znatno jaču svjetlost od one kojoj smo prirodno izloženi tokom noći.
Istraživači navode da rezultati ukazuju na potrebu da se svjetlost tokom noći posmatra kao jedan od faktora iz okruženja koji bi mogao biti važan za kardiovaskularno zdravlje.