Nacionalna komisija Ukrajine za UNESCO oštro je osudila novi ruski napad na Kijev, u kojem je 28. septembra 2026. godine oštećena zgrada Nacionalne akademije nauka Ukrajine (NAN Ukrajine). Prema podacima kijevskih vlasti, u ruskom napadu poginule su dvije osobe, dok je još 26 osoba povrijeđeno. Oštećenje zgrade Predsjedništva NAN Ukrajine nije samo fizička šteta nanesena historijskoj građevini, već i udar na jednu od ključnih institucija ukrajinskog naučnog i intelektualnog života.
Rusija sistematski napada ukrajinske institucije nauke, obrazovanja i kulture. Oštećeni su univerziteti, biblioteke, muzeji, arhivi i naučne institucije. Kao posljedica takvih napada uništavaju se ili oštećuju jedinstveni informacijski resursi, naučna dostignuća, arhivska građa i drugi elementi nacionalnog naučnog naslijeđa.
Nacionalna komisija Ukrajine za UNESCO obratila se generalnom direktoru UNESCO-a, nadležnim tijelima Organizacije i državama članicama sa pozivom da daju principijelnu ocjenu sistematskom uništavanju ukrajinskog naučnog, obrazovnog i kulturnog naslijeđa od strane Rusije. Posebno je istaknuta potreba za dokumentovanjem štete nanesene ukrajinskim naučnim institucijama i fondovima, jačanjem međunarodnih mehanizama njihove zaštite, kao i podrškom programima očuvanja i digitalizacije naučnih zbirki kojima prijeti uništenje.
Ukrajina također poziva međunarodnu zajednicu da veću pažnju posveti gubicima ukrajinskog naučnog i intelektualnog potencijala i da osigura pozivanje odgovornih na odgovornost. Uništavanje naučnog naslijeđa nema posljedice samo za Ukrajinu, jer je dio tog naslijeđa sastavni dio svjetske naučne i intelektualne baštine.
Međunarodna reakcija
Ruski napadi na Kijev 28. septembra izazvali su reakcije evropskih lidera i diplomata. Predstavnici Francuske, Austrije, Norveške, Španije i Litvanije izrazili su podršku Ukrajini i osudili napade na civilne objekte. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen posebno je pomenula oštećenje zgrade Nacionalne akademije nauka Ukrajine i naglasila podršku ukrajinskom narodu.
Savezni kancelar Austrije Christian Stocker osudio je ruske napade na Kijev, uključujući oštećenje zdravstvene ustanove i Nacionalne akademije nauka, te naglasio neprihvatljivost napada na civilno stanovništvo i kršenja međunarodnog prava.
Generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset također je osudio ruski napad na Kijev i istakao potrebu da Rusija bude pozvana na odgovornost.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron osudio je napad na Nacionalnu akademiju nauka Ukrajine i naglasio spremnost Francuske i Evrope da nastave pružati podršku Ukrajini. Napad je također povezao sa širim kontekstom ruskih napada na ukrajinske civilne objekte.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopćio je da je u toku akcija spašavanja i potraga za osobama koje su mogle ostati u oštećenoj zgradi NAN Ukrajine, te istakao potrebu da Rusija odgovara za počinjeni napad.
Nauka kao strateški resurs
Napad na Predsjedništvo Nacionalne akademije nauka ima i širu stratešku dimenziju. Savremeni rat u velikoj mjeri određuje nivo tehnološkog razvoja, sposobnost stvaranja novih sistema naoružanja, sredstava za suprotstavljanje prijetnjama i tehnologija zaštite.
Rusija se u velikoj mjeri oslanja na vlastiti naučni i inženjerski potencijal u razvoju vojnih tehnologija. Istovremeno, ukrajinski naučni potencijal ostaje važan resurs države — kako za razvoj odbrambenih tehnologija, tako i za poslijeratnu obnovu, modernizaciju ekonomije i integraciju Ukrajine u evropski naučni prostor.
Zbog toga se napadi na naučne institucije ne mogu posmatrati isključivo kao oštećenje pojedinačnih zgrada. Oni stvaraju rizike za očuvanje naučnih fondova, istraživačke infrastrukture i ljudskog kapitala.
Rat također pokazuje tijesnu povezanost nauke, tehnologije i sigurnosti. Ukrajinske i ruske naučne i inženjerske mogućnosti koriste se u bitno različitim uslovima i s različitim ciljevima. Ruski vojno-industrijski kompleks aktivno koristi naučne i tehnološke resurse za razvoj sredstava za vođenje rata protiv Ukrajine.
U tom kontekstu, međunarodna ograničenja usmjerena na ruski vojno-tehnološki sektor i institucije koje direktno doprinose vojnim programima ostaju važan instrument međunarodne politike. Istovremeno, pitanje sankcija u naučnoj sferi zahtijeva jasno razlikovanje između civilne međunarodne naučne saradnje i struktura koje su direktno uključene u vojna istraživanja i proizvodnju.
Udar na budućnost
Uništavanje ili oštećivanje ukrajinskih naučnih institucija ima dugoročne posljedice. Naučni fondovi, arhivi i istraživački materijali često se ne mogu brzo obnoviti ili zamijeniti. Gubitak takvih resursa znači gubitak dijela intelektualnog pamćenja zemlje.
Zbog toga zaštita ukrajinske nauke treba postati poseban pravac međunarodne podrške Ukrajini. To ne podrazumijeva samo obnovu oštećenih zgrada, već i digitalno očuvanje fondova, evakuaciju posebno vrijednih materijala, zaštitu istraživačke infrastrukture i podršku ukrajinskim naučnicima.
Napad na Predsjedništvo NAN Ukrajine pokazuje da ruska agresija predstavlja prijetnju ne samo fizičkoj sigurnosti ukrajinskih građana, već i institucijama koje oblikuju intelektualni potencijal države. Zaštita tog potencijala istovremeno je pitanje nacionalne sigurnosti Ukrajine i očuvanja dijela evropskog i svjetskog naučnog naslijeđa.
Zbog toga međunarodna reakcija treba obuhvatiti ne samo osudu konkretnih napada, već i sistemsku podršku dokumentovanju štete, očuvanju ukrajinskih naučnih fondova, obnovi istraživačke infrastrukture i pozivanju odgovornih na odgovornost.
Udar na ukrajinsku nauku jeste udar na sposobnost društva da stvara znanje, tehnologije i inovacije. Dugoročno gledano, upravo će ta sposobnost u značajnoj mjeri određivati otpornost Ukrajine i njene mogućnosti za obnovu.