Milorad Dodik izjavio je nakon povratka iz Rusije da je tokom posjete razgovarao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom o političkim i ekonomskim odnosima, položaju Republike Srpske, saradnji u oblasti privrede, energetike, kulture i nauke. Dodik je naveo i da je predložio formiranje savjetodavnog tijela na najvišem nivou između Republike Srpske i Ruske Federacije, dok je iznio i niz političkih stavova o Bosni i Hercegovini, Evropskoj uniji, NATO-u i ratu u Ukrajini.
Dodik je posjetu ocijenio kao korisnu za Republiku Srpsku i srpski narod, navodeći da je u Rusiji naišao na “prijateljski doček” i razumijevanje.
“Centralni događaj bio je sastanak s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Razgovarali smo veoma opsežno i sadržajno o svim pitanjima naših međusobnih odnosa. To nije bio samo protokolarni sastanak”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, ovo je bio njegov 29. susret s Putinom.
Predložio savjetodavno tijelo RS-a i Rusije
Dodik je kazao da je tokom razgovora predložio uspostavljanje savjetodavnog mehanizma na najvišem nivou.
“Predložio sam da Ruska Federacija i Republika Srpska naprave savjetodavni tim koji bi činili predsjednici i premijeri Ruske Federacije i Republike Srpske i da jednom godišnje razmatraju naše međusobne odnose strateškog karaktera”, rekao je.
Prema njegovoj ideji, sastanku bi prethodile zajedničke sjednice vlada.
Dodao je da ruska strana nije odmah odgovorila na prijedlog.
“Rusija je ozbiljna zemlja i ozbiljna diplomatija. Oni će razmišljati i vjerovatno nas u dogledno vrijeme obavijestiti. Mi bismo voljeli da se to desi, ali razumijemo međunarodne okolnosti”, kazao je Dodik.
On je susret s ruskim rukovodstvom stavio i u kontekst Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodeći da Rusiju smatra jednim od njegovih garanata.
Dodik o Dejtonu i budućnosti BiH
Veliki dio obraćanja Dodik je posvetio svom viđenju političkih odnosa u Bosni i Hercegovini.
Kazao je da je Putinu prenio svoj stav da je Dejtonski sporazum u značajnoj mjeri izmijenjen kroz djelovanje međunarodnih predstavnika i institucija.
“Prenijeli smo da je potrebno vratiti se na slovo Dejtona i vratiti Republici Srpskoj sva ovlaštenja koja su, prema našem stavu, oduzeta djelovanjem međunarodnog faktora i visokih predstavnika”, rekao je Dodik.
Dodik je pritom iznio i ocjenu da je budućnost Bosne i Hercegovine upitna ukoliko se, kako je rekao, ne vrati „bazičnom dogovoru tri konstitutivna naroda i dva entiteta“.
“Mi nismo ni za kakvu destabilizaciju. Ne želimo nikakve sukobe, ali ne želimo ni da budemo poslušnici”, poručio je.
Ponovio je i svoj raniji politički stav da Republika Srpska ne vidi smisao evropskih integracija ukoliko u njima, kako je rekao, nije jasno vidljiva pozicija RS-a.
Kritike Brisela i protivljenje NATO-u
Dodik je u obraćanju oštro kritikovao politiku Evropske unije i pojedine evropske diplomate, navodeći da Republika Srpska svoje buduće političke aktivnosti želi više usmjeriti prema državama koje smatra prijateljskim.
“Mi ćemo naše politike usmjeriti na prijatelje i saradnju s prijateljima, a s onima koji žele drugačije nema potrebe da razgovaramo dok ne usaglasimo polazne tačke o tome kako idemo dalje”, rekao je.
Ponovio je protivljenje članstvu u NATO-u.
Govoreći o NATO bombardovanju i osiromašenom uraniju, Dodik je tvrdio da je to ostavilo zdravstvene posljedice po stanovništvo. Te tvrdnje iznio je kao argument protiv približavanja NATO-u.
“Mi nismo spremni da učestvujemo u procesima koji bi nas približili NATO-u”, rekao je.
Podrška Rusiji i stavovi o ratu u Ukrajini
Dodik je tokom obraćanja više puta izrazio podršku Ruskoj Federaciji.
Ruski napad na Ukrajinu nazivao je izrazom „specijalna vojna operacija“, koji koristi rusko rukovodstvo, te iznio stav da je Putin bio „primoran“ na vojnu akciju.
“Mi smo strateški partneri Ruske Federacije. Strateško partnerstvo znači razmjenu na najvišem mogućem nivou svih informacija i saradnje koja je moguća”, kazao je.
Također je rekao da Republika Srpska neće dati saglasnost za sankcije Rusiji niti za uvođenje viza ruskim državljanima.
“Mi nećemo uvoditi sankcije Rusiji i nećemo dati naše formalne saglasnosti da se to desi. Odbijamo i uvođenje viza ruskim građanima jer je to, prema našem stavu, suprotno interesima Republike Srpske”, rekao je Dodik.
Razgovori o gasu, izvozu i “Orlu”
Dodik je naveo da se razgovaralo i o privrednoj saradnji.
Prema njegovim riječima, problem u trgovinskim odnosima nije tržište nego tranzit i otežan platni promet.
“Naše tržište za robe Republike Srpske i Ruske Federacije je otvoreno. Problem imamo s tranzitom i prekidom platnog prometa”, rekao je.
Tvrdi da su dogovorene veće kvote za izvoz voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda na rusko tržište.
Najavio je i razgovore o razvoju nove linije za remont mlaznih motora u okviru preduzeća „Orao“ u Bijeljini.
“Razgovarali smo o tome da u okviru remontnog zavoda razvijemo novu liniju remonta mlaznih motora koja bi bila instalirana u Bijeljini i da nastavimo tu saradnju”, kazao je Dodik.
“Dobili smo istu cijenu gasa”
Dodik je rekao i da je tokom sastanka potvrđeno zadržavanje postojeće cijene gasa.
“Dobili smo istu cijenu za gas. Predsjednik Putin je to rekao, čak ga nismo ni pitali. Sam je to rekao u uvodnom izlaganju”, izjavio je.
Dodao je da je tokom razgovora spomenuto i snabdijevanje Sarajeva gasom te da očekuje da će tretman biti nastavljen, uz tvrdnju da ruska strana ima zamjerke prema politici dijela vlasti iz Sarajeva prema Rusiji.
Razgovori o hramu u Banjoj Luci
Jedna od tema bio je i rusko-srpski pravoslavni i kulturni centar u Banjoj Luci.
Dodik tvrdi da je Ruska Federacija pristala učestvovati u unutrašnjem uređenju hrama.
“Ruska Federacija pristala je da radi na tome da oni urade unutrašnje uređenje hrama i to je dobra vijest za nas. To smo ranije dogovarali, a sada je potvrđeno”, rekao je.
Nakon završetka radova, dodao je, razgovarat će se o ceremoniji osvećenja i mogućem učešću ruskih zvaničnika.
Tvrdnje o saradnji u liječenju raka
Dodik je rekao da je delegacija imala sastanke i s predstavnicima Ruske akademije nauka.
Prema njegovim riječima, razgovaralo se o medicinskim istraživanjima i procedurama koje bi mogle biti dostupne građanima Republike Srpske.
“Medicinski tim u okviru Akademije nauka stavio se na raspolaganje Republici Srpskoj i razvijat ćemo procedure i prakse preko Medicinskog fakulteta kako bi građani Republike Srpske mogli imati koristi od njihovih dostignuća”, izjavio je Dodik.
On je pritom govorio o ruskim istraživanjima vezanim za liječenje raka, ali detalji o konkretnim terapijama, njihovoj fazi razvoja ili načinu primjene nisu izneseni u obraćanju.
“Trajno smo usmjereni na saradnju s Rusijom”
Na kraju obraćanja Dodik je ponovio da Republika Srpska želi nastaviti intenzivnu saradnju s Rusijom.
“Mi smo trajno usmjereni na prostor saradnje s Rusijom”, rekao je.
Dodao je da je zadovoljan sastancima i tretmanom delegacije tokom boravka u Rusiji, ocjenjujući da je posjeta bila korisna za Republiku Srpsku.