Delegacija RS-a, predvođena predsjednikom SNSD-a, Miloradom Dodikom, i premijerom RS-a Savom Minićem, završila je posjetu Moskvi, tokom koje se sastala s predsjednikom Rusije, Vladimirom Putinom, i drugim ruskim zvaničnicima.
Nakon sastanka Dodik je govorio o nastavku političke i ekonomske saradnje, cijeni gasa, radu Vazduhoplovnog zavoda “Orao” te novim projektima u energetici i industriji. Dodik je sastanak s Putinom označio kao centralni događaj posjete, navodeći da je riječ o njegovom 29. susretu s ruskim predsjednikom.
“To je dubok sastanak, suštinski. Ruska Federacija s pažnjom prati situaciju u RS, ali i u BiH”, rekao je Dodik.
Cijena ruskog gasa
“Dobili smo istu cijenu za ruski gas”, rekao je Dodik, dodajući da očekuje da isti tretman bude primijenjen i za cijelu BiH.
Dodik nakon sastanka nije iznio više detalja o cijeni, periodu na koji se dogovor odnosi niti načinu na koji bi eventualni aranžman mogao biti primijenjen na nivou cijele BiH.
Dio razgovora odnosio se i na Vazduhoplovni zavod “Orao” iz Bijeljine. Dodik je naveo da je s ruskom stranom razgovarano o remontu motora i mogućnostima plasmana proizvoda na rusko tržište.
Premijer RS-a, Savo Minić, rekao je da je ruska strana dala saglasnost za saradnju koja se odnosi na turbo-motore te da postoje preduslovi za izvoz.
“Raduje me da će modalitet ekonomske saradnje biti vidljiv”, rekao je Minić.
Dodik je naveo da su razgovarali i o energetici, izvozu i plasmanu roba, uz cilj većeg prisustva Rusije u privredi RS-a. Najavljena je i saradnja u oblasti medicine, uključujući razmjenu tehnologija i znanja, kao i saradnja s ruskom Akademijom nauka.
Savjet za saradnju
Dodik je kazao da je predloženo formiranje savjetodavnog tijela koje bi se bavilo saradnjom Rusije i RS-a.
Prema njegovim riječima, tijelo bi se sastajalo jednom godišnje, a predloženo je i održavanje zajedničkih sjednica vlada Rusije i RS-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin, prema Dodikovim riječima, razmotrit će ovaj prijedlog.
Dio Dodikovog obraćanja odnosio se i na odnose BiH s Rusijom, Evropskom unijom i NATO-om. Dodik je ponovio da RS neće dati saglasnost za uvođenje sankcija Rusiji niti za uvođenje viza ruskim državljanima.
“Nećemo dati saglasnost za sankcije Rusiji. Vize se neće uvoditi, iako Brisel to traži. Nismo za NATO”, rekao je Dodik.
Ponovio je i protivljenje članstvu BiH u NATO-u, navodeći bombardovanje tokom rata u BiH i upotrebu osiromašenog uranijuma kao jedan od razloga za takav stav.
Dodik je rekao da RS želi razvijati odnose s Rusijom, ali je istovremeno naveo da Banjaluka želi odnose i sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
Kada je riječ o Evropskoj uniji, Dodik je rekao: “Brisel nije mjesto gdje se rješavaju problemi”, rekao je Dodik, dodajući da RS, prema njegovim riječima, nema interes za saradnju s Briselom.
Dodik je govorio i o unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine, insistirajući na povratku, kako je naveo, izvornim dejtonskim rješenjima.
Dejtonski sporazum
On je ocijenio da je Dejtonski sporazum “propao”, ali je istovremeno rekao da budućnost BiH vidi upravo u Dejtonskom sporazumu i dogovoru domaćih političkih predstavnika.
“Nismo za destabilizaciju, ali nećemo ni da budemo poltroni. Ako se ne možemo dogovoriti, besmisleno je i da budemo zajedno”, rekao je Dodik.
Dodatno je poručio da RS, prema njegovom političkom stavu, “ne vidi smisao da BiH postoji ako nema Republike Srpske”.
Dodik je Rusiju opisao kao “velesilu” i “nezaobilazan faktor međunarodnih odnosa”, uz poruku da RS želi njeno veće političko i finansijsko prisustvo.