Cimet je jedan od onih začina koji gotovo odmah asociraju na jesen. Njegov prepoznatljiv miris prati nas tokom hladnijih dana, bilo da ga dodajemo kafi, čaju, zobenoj kaši, pečenim jabukama ili omiljenim kolačima.
Međutim, cimet nije zanimljiv samo zbog okusa i mirisa – stoljećima se koristi u različitim kulturama, a savremena istraživanja ispituju i njegova potencijalna svojstva koja bi mogla biti korisna za organizam.
Može pomoći u reguliranju šećera u krvi
Cimet se često povezuje s metabolizmom glukoze i osjetljivošću na inzulin. Neka istraživanja ukazuju na to da njegovo redovno konzumiranje može imati skroman utjecaj na nivo šećera u krvi kod pojedinih ljudi, ali se nikako ne smatra terapijom za dijabetes.
Zato ga je najbolje posmatrati kao začin koji može obogatiti ishranu, a ne kao zamjenu za lijekove ili preporučenu terapiju.
Bogat je antioksidansima
Jedna od zanimljivih osobina cimeta jeste visok sadržaj biljnih jedinjenja s antioksidativnim djelovanjem. Antioksidansi pomažu organizmu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, koji nastaje kada postoji neravnoteža između slobodnih radikala i zaštitnih sistema organizma.
Cimet zbog toga može biti jednostavan način da jelima dodate više biljnih bioaktivnih jedinjenja, posebno kada ga koristite kao dio raznovrsne i uravnotežene ishrane.
Može doprinijeti zdravlju srca i smanjenju upalnih procesa
Istraživanja se bave i mogućom ulogom cimeta u smanjenju pojedinih faktora rizika za kardiovaskularne probleme, uključujući nivo masnoća u krvi.
Cimet također sadrži jedinjenja koja pokazuju antiinflamatorna svojstva, ali nema dovoljno dokaza da bi se na osnovu toga moglo tvrditi da sprečava ili liječi bolesti.
Najjednostavniji način da ga uključite u ishranu jeste da ga dodate jogurtu, voću, zobenim pahuljicama ili toplom napitku.
Važno je i da ne pretjerujete s količinom, naročito ako cimet koristite svakodnevno, jer neke vrste sadrže dosta kumarina, jedinjenja koje u većim količinama može opteretiti jetru.