Prehlada ili druga infekcija gornjih disajnih puteva ponekad se može proširiti na donje dijelove respiratornog sistema i izazvati bronhitis ili upalu pluća. Iako ove bolesti imaju slične simptome, razlikuju se prema dijelu respiratornog sistema koji zahvataju, a mogu se razlikovati i po težini.
Bronhitis je upala bronha, odnosno disajnih puteva koji povezuju dušnik s plućima. Najčešće je uzrokovan virusima, a može biti povezan i s bakterijskim infekcijama. Upala pluća zahvata alveole, sitne zračne mjehuriće u kojima se odvija razmjena kisika i ugljendioksida. Mogu je izazvati bakterije, virusi ili gljivice.
Budući da upala pluća zahvata dublje dijelove pluća, simptomi mogu biti izraženiji i utjecati na cijeli organizam. Među njima su visoka temperatura, drhtavica, bolovi u mišićima, ubrzano disanje i nedostatak zraka. U težim slučajevima može biti potrebno bolničko liječenje.
Ipak, upala pluća ne mora uvijek imati težak tok. Kod takozvane hodajuće upale pluća simptomi mogu biti blaži, pa oboljeli često nastavljaju obavljati svakodnevne aktivnosti uprkos tome što se ne osjećaju dobro.
Kako prepoznati bronhitis?
Bronhitis se javlja u akutnom i hroničnom obliku. Akutni bronhitis najčešće nastaje nakon virusne infekcije i obično traje deset do četrnaest dana, iako kašalj može potrajati nekoliko sedmica.
Najčešći simptom je kašalj, koji može biti praćen izbacivanjem sluzi. Ona s vremenom može postati žućkasta ili zelenkasta. Ostali simptomi uključuju bol u grlu, začepljen ili curav nos, blago povišenu temperaturu, bolove u tijelu, glavobolju, zviždanje pri disanju i umor.
Hronični bronhitis dio je hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Karakteriziraju ga dugotrajni kašalj i stvaranje sluzi koji traju najmanje tri mjeseca godišnje tokom dvije uzastopne godine. Može biti povezan s dugotrajnom izloženošću duhanskom dimu i drugim zagađivačima zraka.
Koji simptomi ukazuju na upalu pluća?
Upala pluća može izazvati kašalj i umor, kao i bronhitis, ali tegobe mogu biti izraženije i trajati duže. Kašalj se može zadržati i nekoliko sedmica nakon povlačenja infekcije.
Među simptomima su ubrzano disanje, nedostatak zraka, visoka temperatura, zimica, pojačano znojenje i bol u prsima ili stomaku koji se može pogoršati tokom kašlja. Mogu se javiti i gubitak apetita te osjećaj zbunjenosti ili mentalne magle.
Samo na osnovu simptoma ponekad je teško pouzdano razlikovati ove dvije bolesti, zbog čega je u slučaju sumnje važno potražiti savjet ljekara.
Kako se liječe bronhitis i upala pluća?
Akutni bronhitis najčešće prolazi sam od sebe u roku od nekoliko sedmica, posebno kada je uzrokovan virusom. Liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, poput temperature, bolova i nakupljene sluzi. Antibiotici se koriste kada ljekar procijeni da su potrebni, naprimjer kod određenih bakterijskih infekcija.
Hronični bronhitis zahtijeva drugačiji pristup jer ne prolazi u potpunosti sam od sebe. Liječenje zavisi od težine bolesti i oštećenja pluća, a može uključivati lijekove i druge terapije.
Liječenje upale pluća zavisi od uzročnika. Za bakterijske infekcije koriste se antibiotici, dok se kod određenih virusnih infekcija mogu primijeniti antivirusni lijekovi. Gljivične infekcije liječe se lijekovima protiv gljivica. U zavisnosti od simptoma i stanja pacijenta, ljekar može preporučiti i dodatnu terapiju za olakšavanje disanja.
Kada treba potražiti pomoć ljekara?
Pogoršanje simptoma, otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka mogu ukazivati na ozbiljniju infekciju i zahtijevaju medicinsku procjenu. Iako se bronhitis i upala pluća razlikuju, simptomi se mogu preklapati, pa nije moguće samo na osnovu kašlja pouzdano utvrditi o kojoj je bolesti riječ.
Poseban oprez potreban je kod djece mlađe od dvije godine, osoba starijih od 65 godina, trudnica i ljudi s hroničnim bolestima pluća ili srca, dijabetesom i drugim stanjima koja povećavaju rizik od komplikacija. Veći rizik postoji i kod osoba s neurološkim stanjima koja otežavaju gutanje.
Ako se simptomi ne počnu poboljšavati u roku od sedam dana, ako se pogoršavaju ili se pojave problemi s disanjem, potrebno je javiti se ljekaru. Kod ozbiljnih poteškoća s disanjem, plavičastih usana ili iznenadne zbunjenosti treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.