Španski list „El País“ piše da izbori u Bosni i Hercegovini predstavljaju udarac za Evropsku uniju u nastojanjima da zemlju približi članstvu, dok istovremeno jačaju pozicije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu.
U analizi se posebno ističe pozicija lidera SNSD-a, Milorada Dodika, koji se nakon objave prvih izbornih rezultata zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na podršci. Dodik je Putina posjetio u Kremlju samo pet dana prije izbora, a govoreći o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, izjavio je da bi on i njegova stranka danas bili „politički leševi“ da Trump nije ostvario pobjedu u drugom mandatu.
„El País“ navodi da Dodik već gotovo dvije decenije dominira političkim životom RS-a te da njegovi kritičari smatraju kako podstiče nacionalizam, etničke i vjerske podjele i održava sistem koji mu omogućava ostanak na vlasti.
Španski list podsjeća da se Dodik zalaže za veću samostalnost RS-a, traži ukidanje državnih institucija i funkciju visokog predstavnika smatra instrumentom zapadne dominacije. Nakon objave izbornih rezultata, kako se navodi, poručio je: „Niko ne bi trebao tražiti od nas da mijenjamo svoju politiku.”
U tekstu se podsjeća i na raniju fazu Dodikove političke karijere, kada je gradio imidž umjerenog političara suprotstavljajući se ultranacionalistima Radovana Karadžića. Međutim, prema ocjeni lista, njegove izjave i politički potezi s vremenom su postajali sve radikalniji.
Dodik između Moskve i Washingtona
„El País“ ističe da su evropski zahtjevi za jačanjem državnih institucija, uključujući pravosuđe i tužilaštvo, u suprotnosti s Dodikovom politikom. Podsjeća se i na presudu Suda Bosne i Hercegovine iz 2025. godine, kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta. Prema navodima lista, zatvorska kazna na kraju nije izvršena.
Poseban dio analize posvećen je odnosima Dodika s američkom administracijom. Sjedinjene Američke Države uvodile su mu sankcije od 2017. godine, ali ih je administracija Donalda Trumpa ukinula 2025. godine. List navodi da je Dodik, nakon perioda izolacije od većeg dijela Zapada, ponovo postao sagovornik Washingtona.
Pozivajući se na izvještaje međunarodnih medija, uključujući Reuters i „The Guardian“, „El País“ navodi da je promjena američkog pristupa povezana i s interesima kompanije „AAFS Infrastructure and Energy“. Prema tim navodima, kompaniji je u BiH privremeno dodijeljena izgradnja plinovoda Južna interkonekcija, projekta vrijednog 1,5 milijardi dolara, namijenjenog uvozu američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG).
List također ističe da je Evropska unija dovela u pitanje transparentnost izbora kompanije za ovaj projekt.
Dodik nije bio na glasačkom listiću, ali je dominirao kampanjom
Španski list ukazuje na to da se Dodikovo ime nije nalazilo na glasačkom listiću, ali su njegovi plakati bili prisutni širom RS-a. Prema ocjeni „El Paísa“, izbore je pretvorio u svojevrsni plebiscit o vlastitoj političkoj poziciji.
U analizi se navodi da je izlaznost bila oko 42 posto, što je osam procentnih poena manje nego 2022. godine. Uprkos tome, Dodik je, prema pisanju lista, uspio zadržati odlučujući politički utjecaj kroz kandidate koje podržava.
Savo Minić, ministar poljoprivrede i Dodikov bliski saradnik, proglasio je pobjedu u utrci za predsjednika RS-a, dok je Željka Cvijanović osvojila 55,4 posto glasova i osigurala novi mandat u Predsjedništvu BiH.
„Iz sjene će Dodik nastaviti krojiti budućnost zemlje, pod budnim okom Putina i Trumpa“, ocjenjuje „El País“.
List se osvrće i na sastav Predsjedništva BiH, navodeći da će ga činiti Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Kao jedan od pokazatelja međunarodnih odnosa nakon izbora ističe se i čestitka koju je Dodiku uputio izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar.
Zaključak analize „El Paísa“ jeste da izborni rezultati dodatno naglašavaju složenost političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, ali i suprotstavljene interese velikih sila, dok evropski put zemlje ostaje opterećen neslaganjima o budućnosti državnih institucija.