Evropska unija priprema se za buduće proširenje kroz promjene koje bi trebale omogućiti brže donošenje odluka, ranije uključivanje zemalja kandidatkinja u pojedine evropske politike, ali i oštrije mjere prema budućim članicama koje nakon pristupanja ne budu poštovale preuzete obaveze. Evropska komisija sada je predstavila paket revidiranih politika koji bi Uniju trebao pripremiti za veći broj članica.
Suština predstavljenog paketa je dvostruka: dok zemlje kandidatkinje moraju nastaviti reformski put, EU istovremeno želi pripremiti vlastite institucije, politike i budžet za njihov eventualni ulazak.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen proširenje je nazvala “geopolitičkim imperativom”.
“Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija te otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu”, poručila je von der Leyen.
Dodala je da pripreme ne mogu biti obaveza samo zemalja koje žele postati članice.
“Dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi. Drugim riječima, potrebno je pripremiti naše institucije, prilagoditi naše politike novim okolnostima i osigurati da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije.”
Otvaranje pregovaračkih klastera kvalifikovanom većinom
Jedno od pitanja na koje se Komisija fokusirala jeste kako spriječiti da veća Evropska unija istovremeno postane sporija u donošenju odluka.
Zbog toga će nastaviti zagovarati korištenje tzv. klauzula premošćivanja kako bi se u pojedinim oblastima, među kojima su sankcije, porezne prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici, sa jednoglasnog odlučivanja prešlo na glasanje kvalifikovanom većinom.
Promjena se predlaže i za sam proces proširenja. Komisija želi da se kvalifikovana većina koristi za otvaranje pregovaračkih klastera i druge međufazne odluke tokom pristupnih pregovora, s ciljem da taj proces bude dinamičniji.
Kandidati bi dio koristi od EU mogli osjetiti i prije članstva
Istovremeno se želi ubrzati postepena integracija zemalja kandidatkinja. To bi značilo njihovo ranije učešće u odabranim politikama Evropske unije, ali samo ukoliko ispune potrebne uslove.
Posebno se razmatra produbljivanje integracije u energetici, transportu, digitalnom sektoru i odbrani.
Takav proces i dalje bi bio zasnovan na zaslugama i ispunjavanju uslova, ali i reverzibilan. Cilj je da zemlje prije članstva jačaju administrativne kapacitete i spremnost za pristupanje, dok bi građani i poslovni subjekti određene koristi mogli osjetiti i prije formalnog ulaska u EU.
U najtežim slučajevima moguća suspenzija prava glasa
Proširenje, međutim, prati i pitanje šta će se dogoditi ukoliko država ispuni obaveze potrebne za članstvo, a potom nakon ulaska u EU počne nazadovati.
Komisija zbog toga predlaže snažnije zaštitne mehanizme u budućim ugovorima o pristupanju. Postojeće sektorske mjere bile bi ojačane, a bila bi uvedena i nova institucionalna zaštitna mjera za ozbiljna kršenja vrijednosti EU i načela lojalne saradnje.
U najtežim slučajevima posljedica bi mogla biti i suspenzija prava glasa u Vijeću.
“Naša procjena pokazuje da EU može primiti veći broj članica. Međutim, postoje oblasti u kojima vidimo izazove koje moramo riješiti”, poručila je komesarka za proširenje Marta Kos.
Kao jedan od tih izazova izdvojila je upravo vladavinu prava.
“Jedna od njih odnosi se na vladavinu prava i načelo lojalne saradnje, gdje predlažemo snažnije mehanizme za sprečavanje nazadovanja, uključujući smanjenje finansiranja ili ograničavanje prava glasa”, navela je Kos.
Nova članica mogla bi se obavezati da neće blokirati naredno proširenje
U budućim ugovorima o pristupanju mogao bi se naći još jedan mehanizam važan za nastavak procesa proširenja.
Nova država članica mogla bi se, na ograničeni period, obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.
Komisija ostavlja mogućnost i prijelaznih aranžmana koji bi se, prema potrebi, odnosili na slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivredu, osjetljive proizvode, finansiranje i učešće u zajedničkim sistemima.
Ima li EU novca za nove članice?
Komisija smatra da budžet Unije može finansirati nove države članice, a da se istovremeno nastavi finansiranje postojećih evropskih prioriteta.
Prema prijedlogu Višegodišnjeg finansijskog okvira za period od 2028. do 2034. godine, zemlje kandidatkinje bi prije pristupanja bile finansirane u okviru instrumenta Globalna Evropa. Nakon ulaska u EU finansiranje bi se nastavilo kroz nacionalne i regionalne partnerske planove nove članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg.
Posebno pitanje predstavlja Ukrajina. Zbog obima, strukture i veoma visoke produktivnosti njenog poljoprivrednog sektora, Komisija predviđa ciljane aranžmane kojima bi se značajno ograničili finansijska podrška i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode. Istovremeno bi se Ukrajini pomoglo da ponovo ostvari pristup tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama.
Mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu
O predloženim promjenama slijedi rasprava među državama članicama, kao i rad s Evropskim parlamentom i Vijećem na institucionalnim i operativnim prilagođavanjima.
Komisija će u okviru Paketa proširenja za 2026. godinu predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da zadrže dinamiku reformi.
Najavljen je i koherentan pristup postepenoj integraciji zemalja kandidatkinja, dok bi pristupni pregovori ubuduće trebali biti usklađivani s unutrašnjim pripremama same Evropske unije.
Soreca: BiH zbog političke blokade nije među zemljama koje će dobiti mape puta ka članstvu
Na dokument Evropske komisije osvrnuo se i Luigi Soreca, koji je poručio da proširenje danas predstavlja jedan od najvažnijih političkih prioriteta Evropske unije te da, u vrijeme pojačane geopolitičke nestabilnosti, ostaje “najbolja strateška investicija u dugoročni mir, stabilnost i prosperitet našeg kontinenta”.
Naglasio je, međutim, da članstvo podrazumijeva provođenje sveobuhvatnih reformi u zemljama kandidatkinjama, koje bi građanima trebale donijeti snažniju ekonomiju, funkcionalnije demokratske institucije i javnu upravu, kao i više standarde u oblastima poput kvaliteta vode i sigurnosti hrane.
Istovremeno, kako je naveo, i sama EU mora prilagoditi način upravljanja kako bi odluke donosila brže i efikasnije.
“Baš kao što zemlje kandidatkinje moraju napraviti promjene, Komisija također predlaže reformu upravljanja EU kako bi proširena Unija ostala snažna, efikasna i sposobna odlučno djelovati”, napisao je Soreca.
Posebno je ukazao na mogućnost postepene integracije, kroz koju zemlje kandidatkinje ne bi morale čekati punopravno članstvo kako bi osjetile konkretne koristi evropskog puta.
“Kroz postepenu integraciju, kako BiH bude provodila ključne reforme, njeni građani i poslovni subjekti mogu postepeno dobiti pristup ključnim dijelovima jedinstvenog tržišta EU, programima saradnje i investicijama”, naveo je.
Soreca je podsjetio da će partneri koji su pokazali kontinuiranu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje.
“Zbog dugotrajne političke blokade, Bosna i Hercegovina, nažalost, nije među njima”, napisao je.
Ipak, naglasio je da vrata članstva u Evropskoj uniji za BiH ostaju “širom otvorena” te da period nakon nedavno održanih izbora i formiranje novih vlasti predstavljaju novu priliku.
“Postizanje konkretnog napretka prema integraciji u EU trebalo bi biti ključni prioritet novoformiranih vlasti”, poručio je Soreca.
Podsjetio je i da na Evropsku uniju otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH te na kulturne, porodične i ekonomske veze.
“Geografski i historijski, Bosna i Hercegovina je u srcu Evrope. Njena budućnost pripada Evropskoj uniji”, zaključio je Soreca.