SDA, Stranka za BiH i Demokratska fronta jučer su najavile formiranje nove skupštinske većine u Kantonu Sarajevo, uz poruku da bi Faruk Kapidžić mogao biti kandidat za premijera, dok bi Trojka, prema njihovim najavama, otišla u opoziciju.
Međutim, sama brojka od osamnaest zastupničkih ruku nije jedini uvjet za formiranje nove vlasti.
Ustav Kantona Sarajevo propisuje posebnu proceduru za izbor rukovodstva Skupštine. Predsjedavajući i tri zamjenika biraju se iz reda konstitutivnih naroda i Ostalih, a kandidati se biraju kroz klubove formirane u Skupštini. Skupština potom potvrđuje predložene kandidate.
Upravo bi raspored klubova i nacionalna struktura novog saziva mogli zakomplicirati plan SDA, SBiH i DF-a.
Posebno je važna činjenica da predsjedavajući Skupštine ne može biti iz istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih, kao premijer Kantona. To znači da eventualni izbor Faruka Kapidžića za premijera mora biti usklađen i s izborom rukovodstva Skupštine.
Prema Ustavu, svaki relevantni klub predlaže kandidata za mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg, a Skupština potvrđuje kandidate. Nakon toga potvrđeni članovi rukovodstva između sebe biraju predsjedavajućeg.
To otvara prostor za političke pregovore koji bi mogli biti jednako važni kao i samo formiranje većine od osamnaest zastupnika.
Dodatno, predsjedavajući Skupštine ima ključnu ulogu u formiranju Vlade. Ustavom je propisano da predsjedavajući imenuje kandidata za premijera, dok je prema Poslovniku Skupštine kandidat za premijera dužan predložiti ministre, nakon čega Skupština potvrđuje Vladu većinom glasova.
Drugim riječima, osamnaest zastupnika može biti dovoljno za potvrđivanje Vlade ukoliko svi glasaju za nju, ali prije tog glasanja mora biti proveden cijeli ustavni postupak izbora rukovodstva i kandidata za premijera.
Tu se otvara prostor za političko nadmudrivanje između nove većine i Trojke.
Posebnu ulogu imat će i Kolegij Skupštine. Prema Poslovniku, Kolegij čine predsjedavajući i njegovi zamjenici, predsjednici klubova zastupnika te sekretar Skupštine bez prava glasa. Kolegij, između ostalog, učestvuje u pripremi sjednica i koordinira rad Skupštine.
Zbog toga će raspodjela mjesta u rukovodstvu i Kolegiju biti jedan od prvih velikih političkih testova nakon formiranja novog saziva Skupštine KS.
Nova većina, dakle, može imati osamnaest zastupnika, ali joj predstoji niz pregovora prije nego što ta većina bude pretvorena u novu Vladu Kantona Sarajevo.
Ukoliko SDA, SBiH i DF žele da Faruk Kapidžić bude novi premijer, morat će osigurati prolazak svih prethodnih procedura i dogovoriti sastav rukovodstva Skupštine. Istovremeno, stranke Trojke, posebno SDP, NiP i Naša stranka, kroz svoje zastupnike i pozicije u skupštinskim tijelima mogu zadržati određeni utjecaj na funkcioniranje Skupštine.
Zato će naredni pregovori pokazati da li je osamnaest ruku zaista dovoljno za potpunu promjenu vlasti u Kantonu Sarajevo ili će nova većina morati tražiti dodatne političke dogovore.