Rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini otvaraju zanimljivo pitanje o odnosu birača SDA prema stranci i njenom predsjedniku Bakiru Izetbegoviću.
U sarajevskim općinama SDA je na državnom, federalnom i kantonalnom nivou osvajala znatno više glasova nego Izetbegović u utrci za člana Predsjedništva BiH. Razlika se, kada se saberu rezultati po općinama, mjeri hiljadama glasova.
Najizraženiji primjer je Novi Grad.
Izetbegović je u najvećoj sarajevskoj općini osvojio oko 6068 glasova, dok je SDA za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dobila približno 11.310 glasova. Razlika iznosi oko 5242 glasa.
Ni federalni listić ne mijenja sliku. SDA je dobila oko 10.092 glasa, odnosno približno 4024 više od Izetbegovića, dok je za Skupštinu Kantona Sarajevo osvojila oko 9341 glas, što je oko 3273 glasa više od predsjednika stranke.
Sličan obrazac vidljiv je i na Ilidži. Izetbegović je osvojio oko 5118 glasova, dok je državna lista SDA dobila približno 8350 glasova. Federalna lista imala je oko 7513, a kantonalna oko 6951 glas.
To znači da je SDA na državnom nivou imala oko 3232 glasa više od Izetbegovića, na federalnom oko 2395, a na kantonalnom oko 1833 glasa više.
U Novom Sarajevu Izetbegović je osvojio približno 3698 glasova, dok je SDA za Državni parlament dobila oko 6274. Razlika je 2576 glasova. Federalna lista imala je oko 5524, a kantonalna 5162 glasa.
U Centru je Izetbegović dobio približno 3237 glasova, dok je državna lista SDA osvojila oko 5259, odnosno oko 2022 glasa više. Federalna lista bila je oko 1377 glasova iznad njegovog rezultata, a kantonalna oko 1103.
Ni Stari Grad ne odstupa od ovog obrasca. Izetbegović je osvojio oko 2339 glasova, dok je SDA za Državni parlament dobila približno 3717, odnosno oko 1378 glasova više.
U Hadžićima je Izetbegović imao oko 2835 glasova. SDA je na državnom nivou osvojila približno 4145, a na federalnom oko 4150 glasova.
U Ilijašu je razlika nešto manja, ali je ponovo prisutna na sva tri nivoa. Državna lista SDA imala je oko 896 glasova više od Izetbegovića, federalna oko 822, a kantonalna oko 617.
Dakle, prema prikazanim rezultatima, nije riječ samo o Novom Gradu ili sarajevskim urbanim općinama. Sličan odnos vidljiv je od Starog Grada do Hadžića i Ilijaša.
Ovi podaci upućuju na zaključak da je dio birača u Sarajevu bio spreman glasati za SDA na parlamentarnim listama, ali ne i za njenog predsjednika u utrci za Predsjedništvo BiH.
Dodatnu dimenziju daju rezultati pojedinačnih kandidata SDA. Na državnoj listi koju je predvodio Haris Zahiragić postojala je snažna preferencijalna podrška. Prema objavljenim preliminarnim rezultatima, Zahiragić je dobio oko 29.000 preferencijalnih glasova u izbornoj jedinici koja, osim Kantona Sarajevo, obuhvata i BPK. Faruk Kapidžić je na listi za Skupštinu KS dobio više od 15.000 preferencijalnih glasova.
Te brojke nije moguće direktno porediti s rezultatom Izetbegovića jer birači na otvorenim listama mogu označiti više kandidata, dok državna izborna jedinica nije identična Kantonu Sarajevo. Ipak, politički su indikativne jer pokazuju da je SDA imala snažnu infrastrukturu i kandidate sposobne mobilizirati značajan broj birača.
Otuda se nameće pitanje zbog čega ta mobilizacija nije u istoj mjeri pratila predsjedničku kandidaturu Bakira Izetbegovića.
Jedno moguće objašnjenje jeste da dio birača SDA više ne podržava Izetbegovića, ali nije napustio stranku. Takav birač mogao je glasati za SDA na parlamentarnim listama, a za Denisa Bećirovića ili Semira Efendića u utrci za Predsjedništvo BiH.
Druga mogućnost jeste da su lokalne organizacije SDA veći dio kampanjske energije usmjerile prema parlamentarnim listama i vlastitim kandidatima, od čijih rezultata zavise budući mandati i politička pozicija lokalnih struktura.
Moguće je i da se radi o kombinaciji oba procesa – slabljenju lične podrške Izetbegoviću uz istovremeno snažnu kampanju stranke i njenih kandidata.
Jedna činjenica ipak posebno upada u oči: SDA je u najvećim sarajevskim općinama dobila značajan broj glasova koje Izetbegović nije dobio.
Da je stranka ostvarila približno isti rezultat kao njen predsjednik, njegov poraz mogao bi se jednostavnije objasniti općim padom podrške SDA. Međutim, sarajevski rezultati pokazuju drugačiju sliku.
Upravo zato razlika između glasanja za SDA i glasanja za Bakira Izetbegovića može biti jedna od važnijih političkih poruka ovih izbora.
Pitanje koje nakon svega ostaje jeste da li je dio birača SDA u Sarajevu želio zadržati stranku kao politički izbor, ali je istovremeno tražio drugo ime za Predsjedništvo BiH.
To bi značilo da Izetbegovićev poraz nije nužno bio samo posljedica jačanja njegovih protivnika, već i promjene odnosa dijela tradicionalnog biračkog tijela SDA prema njegovoj ličnoj kandidaturi.