Borba s glavoboljama, posebno migrenama, može biti složena. Dok mnogi kod povremene boli posežu za lijekovima, kod učestalih glavobolja promjene životnih navika mogu imati važnu ulogu. Među prehrambenim faktorima koji mogu utjecati na glavobolju posebno se izdvaja kofein, u nekim slučajevima može ublažiti bol, dok je u drugim može izazvati ili pogoršati.
Kako kofein može ublažiti bol
Nutricionistica Ella Davar navodi da kofein u umjerenim i dosljednim količinama može suziti krvne žile, zbog čega se nalazi i u nekim lijekovima protiv migrene koji se mogu kupiti bez recepta, uz sastojke poput paracetamola ili aspirina. Ipak, reakcija na kofein nije ista kod svih ljudi.
Prema riječima nutricionistice Allison Tepper, nekima kofein može pomoći, dok kod drugih, posebno ako ga unose previše, može imati suprotan učinak. Zbog toga je korisno pratiti šta se jede i pije te bilježiti kada se glavobolja pojavljuje. Tako se lakše mogu uočiti obrasci i utvrditi postoji li povezanost s kofeinom.
Dehidracija može pogoršati glavobolju
Jedan od problema može nastati ako se unosi mnogo kofeina, posebno kada zbog toga osoba zanemari unos vode. Iako je diuretički učinak kofeina kod umjerene konzumacije uglavnom blag, nedovoljan unos tečnosti može doprinijeti dehidraciji i pogoršati postojeću glavobolju ili migrenu.
Nedostatak tečnosti može utjecati i na ravnotežu elektrolita i nekih nutrijenata. Magnezij je jedan od minerala koji se povezuje s glavoboljama, a može se unositi kroz sjemenke, orašaste plodove, mahunarke i tamnozeleno lisnato povrće.
Naglo izbacivanje kofeina također može izazvati bol
Glavobolja se može pojaviti i kada osoba koja redovno konzumira kofein naglo smanji njegov unos. Kod nekih ljudi simptomi se mogu javiti već 12 do 24 sata nakon posljednje doze, a najizraženiji mogu biti između 20. i 51. sata.
Zato naglo smanjivanje količine kafe, gaziranih pića ili drugih izvora kofeina može privremeno dovesti do glavobolje. Mozak se kod redovnog unosa prilagođava kofeinu, pa nagla promjena može izazvati simptome apstinencije. Zbog toga je postepeno smanjivanje unosa često praktičniji pristup.
Redovni obroci mogu napraviti razliku
Osim praćenja kofeina, važno je voditi računa o redovnim obrocima i dovoljnom unosu tečnosti. Duži periodi bez hrane kod nekih ljudi mogu biti okidač za glavobolju, pa može pomoći da se obroci rasporede tokom dana i da budu nutritivno uravnoteženi.
Kombinacija proteina i ugljikohidrata može biti dobar izbor za međuobrok, poput badema i voća. Važno je i ne preskakati prvi obrok u danu ako se primijeti da glad ili duži period bez hrane pokreću glavobolju.
Obratite pažnju i na druge moguće okidače
U ishrani postoje i druge namirnice koje se kod pojedinih osoba povezuju s migrenom. Među potencijalnim okidačima navode se zreli sirevi, suhomesnati proizvodi koji sadrže nitrate i nitrite, alkohol, posebno crno vino, MSG i neka umjetna sladila poput aspartama.
S druge strane, prehrana bogata namirnicama s omega-3 masnim kiselinama može biti dio uravnotežene ishrane. Masna riba, poput lososa, jedan je od izvora omega-3 masnih kiselina, ali nijedna pojedinačna namirnica ne može garantirati prevenciju migrene.
Najkorisnije može biti vođenje dnevnika prehrane i simptoma. Bilježenjem hrane, pića, količine kofeina, vremena pojave glavobolje i drugih okolnosti lakše je prepoznati vlastite okidače.
Ako su glavobolje česte, veoma jake ili se obrazac njihovog pojavljivanja promijeni, važno je razgovarati s ljekarom. Migrena može imati više okidača, uključujući hormonalne promjene, alergije, stres, san i vremenske prilike, pa prehrana nije uvijek jedini faktor.
Kofein traži umjerenost
Kofein sam po sebi nije nužno ni dobar ni loš kada je riječ o glavoboljama. Kod nekih ljudi može pomoći u ublažavanju boli, dok prevelik unos ili naglo odvikavanje mogu imati suprotan učinak.
Zato je najvažnije pronaći količinu koja odgovara organizmu, izbjegavati nagle promjene, unositi dovoljno tečnosti i redovno jesti. Upravo praćenje vlastitih simptoma može pomoći da se utvrdi da li je kofein saveznik ili jedan od okidača glavobolje.