Kako temperature počinju padati, čini se da hladni jesenji zrak donosi primjetan porast broja ljudi koji šmrcaju i kišu. S promjenom godišnjeg doba mijenjaju se i vremenske prilike i naše svakodnevne navike. Ali zašto se toliko ljudi u ovo doba godine osjeća iscrpljeno i loše?
Virusi koji izazivaju gripu i običnu prehladu uglavnom su aktivniji tokom hladnijeg vremena, a u jesen i zimu brže kruže i šire se, kaže Niki Ramskill, ljekarka opće prakse i osnivačica klinike The Female Health Doctor.
Gripu izazivaju virusi influence, dok su za običnu prehladu najčešće odgovorni rinovirusi. Zato vakcina protiv gripe može smanjiti rizik od obolijevanja od gripe, ali neće zaštititi od prehlade.
Ljekarka dodaje da su u ovom periodu česti i COVID-19 i norovirus.
„Naši nosni hodnici imaju ulogu da hvataju viruse i pomognu njihovom uklanjanju. Međutim, hladan i suh zrak karakterističan za ovo doba godine može isušiti sluznicu nosa, zbog čega postajemo podložniji infekcijama. To znači da virusi nailaze na slabiju zaštitnu barijeru“, objašnjava Ramskill.
Sve više vremena provodimo u zatvorenom prostoru
U ovo doba godine obično mijenjamo rutinu i način na koji obavljamo svakodnevne aktivnosti. Umjesto da vrijeme provodimo napolju, na svježem zraku, sve češće boravimo u zatvorenim prostorima.
„Češće zatvaramo prozore i vrata, što smanjuje provjetravanje i povećava vjerovatnoću da se uzročnici infekcija nakupljaju i šire među ljudima u kući“, ističe Ramskill.
Tokom ljeta mnogi odlaze na odmor, provode vrijeme daleko od drugih ljudi i više borave na otvorenom. Međutim, na jesen, kada se vratimo na posao i u školu, ponovo smo okruženi velikim brojem ljudi, pa se virusi mnogo brže šire.
Veća je vjerovatnoća da ćemo se zaraziti na mjestima na kojima boravi mnogo ljudi, zbog čega je higijena posebno važna.
Posebno su mala djeca poznata po tome što u školi lako pokupe različite infekcije.
„U ovo doba godine školama kruži mnogo različitih uzročnika infekcija koje djeca donose kući. Njihov imuni sistem često se ranije nije susreo s većinom tih virusa i drugih uzročnika bolesti, pa još uči kako da se izbori s njima“, objašnjava Ramskill.
Dodaje da jesen može biti i veoma užurbano doba godine.
„Ako pokušavate postići previše, ne spavate dovoljno i ne hranite se zdravo, ne osiguravate organizmu ono što mu je potrebno da bi imuni sistem funkcionisao što bolje“, upozorava ljekarka.
Kako sačuvati imunitet tokom jeseni?
Borba protiv sezonskih bolesti zahtijeva sveobuhvatan pristup zdravlju i prilagođavanje svakodnevnih navika.
Stručnjaci savjetuju dovoljno sna, uravnoteženu ishranu i odgovarajuću odjeću prilikom izlaska na hladnoću.
Dodatni faktor koji može utjecati na zdravlje jeste manjak sunčeve svjetlosti zbog kraćih jesenjih dana i oblačnog vremena. Tada se smanjuje mogućnost stvaranja vitamina D u koži, a taj vitamin ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju imunog sistema.
Važno je pronaći vrijeme i za redovnu fizičku aktivnost te, kada je moguće, izbjegavati nepotrebne gužve.
Opće higijenske mjere ostaju jedna od najvažnijih linija odbrane u kancelarijama, bolnicama i školama. Ljekari preporučuju redovno pranje ruku sapunom i vodom te čišćenje radnih stolova, tastatura i mobilnih telefona.
Važno je i redovno provjetravati prostorije kako bi se smanjila koncentracija zaraznih čestica u zraku. Ove jednostavne navike mogu pomoći u smanjenju rizika od širenja respiratornih infekcija tokom jeseni i zime.