Arheolozi su uz južnu obalu Turske otkrili ostatke broda za koji vjeruju da bi mogao biti najstarija poznata olupina na svijetu. Starost plovila procjenjuje se na između 4.400 i 4.700 godina, što ga smješta u rano bronzano doba.
Teret sačuvan na morskom dnu pruža jedinstven uvid u pomorsku trgovinu i drevne plovidbene rute tog vremena.
Nevjerovatno otkriće na dnu Sredozemnog mora
Istraživački tim predvođen profesorom podvodne arheologije Hakanom Önizom sa Univerziteta Akdeniz dokumentovao je olupinu u blizini otoka Kekova, u provinciji Antalya.
Ostaci su pronađeni na dubini od oko 30 metara, na pješčanom i stjenovitom morskom dnu. Iako je drvena konstrukcija broda odavno nestala, arheolozi su pronašli izuzetno dobro očuvan teret.
Na morskom dnu nalazilo se više od 30 keramičkih posuda, odnosno amfora, te tri velika kamena sidra s rupama.
Upravo su posude pomogle stručnjacima da odrede starost olupine jer njihov oblik i ukrasi odgovaraju onima koji su se koristili u ranom bronzanom dobu na području Bliskog istoka.
Brod je vjerovatno potonuo u vrijeme kada se u Egiptu gradila Velika piramida u Gizi.
Öniz je pojasnio da tipologija amfora odgovara posudama s područja Levanta, što je bio ključni dokaz za datiranje ovog značajnog nalaza.
“Poređenjem tehnika ukrašavanja sa stopostotnom sigurnošću možemo reći da olupina potječe iz ranog bronzanog doba”, izjavio je Öniz.
Tragovi drevne pomorske trgovine
Analiza gline pokazala je da su amfore najvjerovatnije proizvedene u radionicama u dolini rijeke Jordan.
Brod je, prema procjenama, bio dug oko deset metara, a teret je prevozio preko istočnog Sredozemlja. Naučnici pretpostavljaju da je isplovio iz jedne od luka na obali Levanta i zaputio se prema drevnoj Troji ili Minojcima na otoku Kritu.
Većina keramičkih posuda služila je za prijevoz maslinovog ulja i vina, a u nekima su pronađeni ostaci guste crne materije za koju se pretpostavlja da je stvrdnuta smola ili ostatak nekadašnje tečnosti.
Buduće analize trebale bi precizno utvrditi o kakvom je sadržaju riječ.
Posebnu pažnju istraživača privukla je jedna amfora s devet prepoznatljivih oznaka i dvije rupe. Stručnjaci vjeruju da je mogla služiti kao posuda za pravljenje sira ili maslaca tokom dugih plovidbi.
“Vjerovatno su na brodu držali koze i koristili njihovo mlijeko tokom dugih putovanja, praveći vlastiti maslac i sir”, objasnio je Öniz.
Značaj nalaza za svjetsku arheologiju
Turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy naglasio je da pronalazak sličnih predmeta u Egiptu, Troji i na Kritu značajno doprinosi razumijevanju pomorskih trgovačkih mreža tog vremena.
Planirano je da svi izvučeni artefakti, nakon konzervacije, budu izloženi u novom muzeju podvodne arheologije u Antalyji.
Prije ovog otkrića titulu najstarije poznate olupine pripisivali su brodu pronađenom u blizini grčkog otoka Dokosa, čija se starost procjenjuje na oko 4.200 godina.
Novi nalaz uz tursku obalu mogao bi pomjeriti granice poznate pomorske historije još dublje u prošlost.