Bosna i Hercegovina je u 2025. godini izvezla 71,7 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, a uvezla 49,3 miliona kilograma. Bez obzira na to što je izvezla znatno više, država je ostvarila trgovinski deficit od čak 108,6 miliona KM, pokazuje Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu, koju je na posljednjoj sjednici usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Ovi zabrinjavajući podaci otvaraju pitanje šta zapravo izvozimo, a šta uvozimo i zašto domaća mljekarska industrija ne ostvaruje veću vrijednost svojih proizvoda.
Strukturne slabosti
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže za Raport da odgovor na to pitanje treba potražiti u analizi proizvoda koje uvozimo i izvozimo.
“Vidite koja je cijena toga što smo uvezli, a koja onoga što smo izvezli. Odavno o tome govorimo, izvezemo balvan pa uvezemo regal. Izvozimo UHT mlijeko koje je vrlo jeftino na tržištu i te jeftine proizvode, a uvozimo tvrde sireve, voćne jogurte koji su skupi. Umjesto da se okrenemo svojoj proizvodnji da i to radimo, kod nas je sve obrnuto. Država treba dati podršku mljekarama da osavremene proizvodnju, dobiju subvenciju. Imamo skupu proizvodnju i ne isplati se to raditi. Naprimjer, deset litara mlijeka je 20 KM, a kilogram tog sira je 20 maraka i kompletan trud je uzalud. Treba ljude potaknuti da rade proizvodnju sira”, kaže Bićo za Raport.
Mljekarska industrija lani je proizvela oko 260.000 tona mliječnih proizvoda, uz rast od oko tri posto u odnosu na godinu ranije. Najvažniji proizvod ostaje konzumno mlijeko, dok rast bilježe i pavlaka, surutka, fermentirani proizvodi, sir te, najviše, maslac s rastom od 33 posto.
Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka u prošloj godini iznosila je oko 619,7 miliona litara, a otkupljeno je 299,82 miliona litara kravljeg mlijeka, što je povećanje od 13 posto u odnosu na 2024. godinu. Međutim, gdje nestaje toliko mlijeka koje nije otkupljeno?
“To otpada na male prerade, to se ne evidentira kao otkup. Ima dosta mlijeka koje se prodaje od kuće do kuće”, pojašnjava Bićo.
U Analizi se napominje kako su i dalje prisutne izražene strukturne slabosti u proizvodnji mlijeka, poput niskog nivoa otkupa, ekstenzivne proizvodnje i nedovoljne tržišne integracije, što ograničava njen dugoročni razvoj i konkurentnost.
Na velike probleme mljekari već dugo upozoravaju. U BiH dodatno raste proizvodnja sirovog mlijeka prvenstveno otkad je Srbija, od maja prošle godine, kako bi zaštitila vlastite proizvođače, zabranila uvoz mlijeka iz BiH. U isto vrijeme mlijeko iz Srbije kontinuirano stiže na bh. tržište.
Mljekarski sektor na izdisaju
Domaći otkupljivači prinuđeni su obarati cijenu i za litar sirovog mlijeka plaćaju 55 do 80 feninga, što ne može ni približno podmiriti troškove proizvodnje.
Bićo kaže da niko ne reaguje iako su upućivali apele.
“Jedino nam preostaje da izađemo na granice. Niko se ne oglašava, ma nije se ni počešao, a mljekarski sektor je na izdisaju”, upozorava Bićo za Raport.