Adnan Delić oglasio se na društvenim mrežama povodom polemika o dodjeli poticaja maloj privredi, optužujući SDA da od programa koji postoji godinama pokušava napraviti političku aferu. U svojoj objavi naveo je više firmi i pojedinaca koje povezuje sa SDA, tvrdeći da su i ranije koristili javna sredstva, te iznio podatke o iznosima dodijeljenih poticaja.
Delić je u objavi oštro kritikovao način na koji SDA govori o programima podrške privredi, ocjenjujući da stranka, kako tvrdi, koristi optužbe i političke poruke kako bi skrenula pažnju s vlastite odgovornosti.
Kao povod za aktuelne polemike naveo je poticaje maloj privredi, ističući da je riječ o programu koji postoji godinama i čija su sredstva, prema njegovim navodima, koristili i pojedinci povezani sa SDA.
„Zakon je donesen 2015. godine, za vrijeme njihove vlasti. Poticaji se planiraju i dodjeljuju svake godine. Za ista četiri programa prošle godine odobreno je 4,83 miliona KM, ove godine 5,73 miliona. Nisu ih sada otkrili. Sada im je ustrebalo da od njih naprave aferu“, napisao je Delić.
Naveo imena i iznose dodijeljenih sredstava
Delić je u objavi naveo nekoliko primjera firmi i pojedinaca koje povezuje sa SDA, uz linkove na dokumentaciju i ranije objavljene tekstove.
Prema njegovim navodima, Nedžad Branković i firma „Saraj inženjering“ povezani su s iznosom većim od 37.000 KM, dok je za firmu „SD Limuzin“, koju povezuje s Hamedom Aljovićem, naveo 10.000 KM.
Za firmu „Props“, u kojoj je, kako navodi, Kerim Balić bio direktor, Delić je naveo iznose od 40.056 i 28.038 KM. Spomenuo je i Mahira Devića i IPP „Sai“, koji je, prema njegovim riječima, evidentiran među korisnicima poljoprivredne podrške Općine Ilijaš.
Delić je posebno ukazao na slučaj Hameda Aljovića, navodeći da je kao zastupnik SDA učestvovao u radu Skupštine koja usvaja budžet iz kojeg je, prema njegovoj objavi, sredstva dobila firma povezana s njim.
U objavi je spomenuo i firme „Ajnex“ i „Pomelo“, koje povezuje s Nedžadom Ajnadžićem i Nihadom Šurković, kao i kompanije NIH MIN, RDS PROM i „Poslovno savjetovanje“, za koje tvrdi da su povezane s kadrovima SDA.
Za „Ajnex“ je naveo više od 100.000 KM kroz ranije dokumentovane dodjele, dok je za „Pomelo“ naveo više od 645.000 KM u periodu od 2019. do novembra 2022. godine.
Svoje navode potkrijepio je linkovima na ranije objavljene sadržaje i dokumentaciju.
Podsjetio na registre poticaja
Delić se osvrnuo i na uspostavljanje registara poticaja maloj privredi i poljoprivredi, navodeći da su oni uspostavljeni 2021. godine, tokom njegovog mandata na čelu Ministarstva privrede, u saradnji s Uredom za borbu protiv korupcije i uz podršku OSCE-a.
Prema njegovim riječima, cilj registara bio je omogućiti građanima jednostavniji uvid u to kome se dodjeljuje javni novac i u kojim iznosima.
„Mi smo 2021. godine, u mom mandatu ministra privrede, zajedno s Uredom za borbu protiv korupcije i uz podršku OSCE-a, uspostavili registre poticaja maloj privredi i poljoprivredi. Omogućili smo građanima da lakše vide kome novac ide i koliko“, naveo je Delić.
Otvorio i pitanje finansiranja medija
U nastavku objave Delić je povukao paralelu s ranijim kritikama koje su se odnosile na podršku medijskim projektima. Naveo je da je 2022. godine, kada su mediji uključivani u programe podrške, bio optuživan za kupovinu medija i ograničavanje njihove slobode.
Kao aktuelni primjer naveo je dodjelu 433.200 KM za medijske projekte u Zeničko-dobojskom kantonu, spominjući iznose od 24.000 KM za „Hayat“ i „Našu riječ“, te 24.500 KM za „PRmedia“ agenciju.
Postavio je pitanje da li se isti kriteriji primjenjuju na sve političke aktere kada je riječ o javnom finansiranju medija.
Delić je objavu zaključio tvrdnjom da se tema poticaja, prema njegovoj ocjeni, ponovo otvara u kontekstu političke borbe za vlast u Kantonu Sarajevo.