Umjetna inteligencija mogla bi do 2035. godine značajno promijeniti način obavljanja brojnih poslova, a novi izvještaj otkriva deset oblasti koje bi mogle biti najviše pogođene automatizacijom.
Zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije, američka privreda mogla bi u narednoj deceniji otvoriti više od 40 miliona novih radnih mjesta, piše CNBC Make It.
Međutim, široka primjena umjetne inteligencije i drugih tehnologija za automatizaciju mogla bi do 2035. godine smanjiti potražnju za radom na postojećim poslovima za 21 posto, što odgovara obimu rada na 36 miliona radnih mjesta.
Procjenjuje se da će oko 25 miliona zaposlenih moći ostati u svojim sadašnjim zanimanjima, iako bi se način njihovog rada mogao značajno promijeniti. Preostalih 11 miliona moglo bi biti primorano promijeniti zanimanje.
“Dobra vijest je da će rast potražnje biti veći od njenog pada”, kaže Tangi Ketlin, direktor Globalnog instituta McKinsey.
Ipak, upozorava da bi zaposlenima čiji će poslovi biti pogođeni automatizacijom prilagođavanje novim okolnostima moglo biti zahtjevno.
U izvještaju se utjecaj automatizacije definiše kao udio sadašnjih radnih sati tokom kojih bi posao mogao biti automatiziran ili značajno unaprijeđen uz pomoć tehnologije.
Koja su zanimanja najviše ugrožena?
Prema izvještaju, deset oblasti moglo bi pretrpjeti najveće promjene. Za svaku od njih navedeni su broj zaposlenih s punim radnim vremenom, udio radnih sati na koje bi automatizacija mogla utjecati te očekivano smanjenje potražnje za radom.
1. Kancelarijski i administrativni poslovi
U ovoj oblasti zaposleno je 18 miliona ljudi s punim radnim vremenom. Automatizacija bi mogla utjecati na čak 81 posto radnih sati, dok se očekuje smanjenje potražnje za radom od 38 posto.
2. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo
U ovim djelatnostima zaposleno je oko 400.000 ljudi. Automatizacija bi mogla utjecati na 76 posto radnih sati, a potražnja za radom mogla bi se smanjiti za 43 posto.
3. Tehnologija i analitika
Ova oblast zapošljava 5,2 miliona ljudi. Procjenjuje se da bi automatizacija mogla utjecati na 70 posto radnih sati, uz smanjenje potražnje za radom od 22 posto.
4. Industrija i proizvodnja
U industriji i proizvodnji zaposleno je 8,5 miliona ljudi. Automatizacija bi mogla obuhvatiti 68 posto radnih sati, dok se očekuje smanjenje potražnje za radom od 25 posto.
5. Trgovina i prodaja
U ovoj oblasti radi 13,3 miliona ljudi. Tehnologija bi mogla utjecati na 67 posto radnih sati, a potražnja za radom mogla bi se smanjiti za 27 posto.
6. Poslovanje i finansije
Ova oblast zapošljava 10,5 miliona ljudi. Automatizacija bi mogla utjecati na 62 posto radnih sati, dok se očekuje smanjenje potražnje za radom od 18 posto.
7. Priprema i posluživanje hrane
U ovoj djelatnosti zaposleno je 13,7 miliona ljudi. Automatizacija bi mogla utjecati na 60 posto radnih sati, uz očekivano smanjenje potražnje za radom od 31 posto.
8. Umjetnost, mediji i zabava
Ova oblast zapošljava 1,9 miliona ljudi. Procjenjuje se da bi automatizacija mogla utjecati na 58 posto radnih sati, dok bi se potražnja za radom mogla smanjiti za 13 posto.
9. Transport i logistika
U transportu i logistici zaposleno je 13,8 miliona ljudi. Automatizacija bi mogla utjecati na 55 posto radnih sati, a potražnja za radom mogla bi se smanjiti za 30 posto.
10. Instalaterski poslovi i popravke
U ovoj oblasti zaposleno je 6,1 milion ljudi. Automatizacija bi mogla utjecati na 54 posto radnih sati, dok se očekuje smanjenje potražnje za radom od 15 posto.
Automatizacija ne znači nužno gubitak posla
Prema Ketlinovim riječima, veći stepen automatizacije ne znači uvijek i manju potrebu za zaposlenima. Umjetna inteligencija mogla bi promijeniti način obavljanja pojedinih poslova i pomoći zaposlenima, umjesto da ih potpuno zamijeni.
Naprimjer, automatizacija bi mogla utjecati na 47 posto radnih sati u pravnoj struci, dok se smanjenje potražnje za radom procjenjuje na svega 18 posto.
Advokati su “ranije provodili mnogo vremena u istraživanju”, kaže Ketlin. Danas umjetna inteligencija može obaviti veliki dio tog posla, pa advokati mogu više vremena posvetiti zadacima koji zahtijevaju ljudsko rasuđivanje.
“Vaša radna uloga ili naziv pozicije ostaju isti, ali se način na koji provodite radno vrijeme drastično mijenja”, objašnjava on.
Ketlin ističe da je pri tumačenju ovih podataka važno razlikovati poslove koje je teorijski moguće automatizirati od onih koji će zaista biti automatizirani u kompanijama.
“Tehnologija određuje šta je moguće, ali odluke rukovodilaca određuju koliko brzo će te mogućnosti postati stvarnost”, navodi se u izvještaju.
Zbog toga bi broj zaposlenih koji će morati promijeniti zanimanje mogao iznositi između šest i 16 miliona, dok osnovna procjena iznosi 11 miliona.