Najgori građanski nemiri u Francuskoj posljednjih godina dodatno su uzdrmali završne mjesece mandata predsjednika Emmanuela Macrona. Prema ocjeni Reutersa, neredi su razotkrili slabosti predsjednika koji ima malo finansijskog prostora, sve manje političkog kapitala i sve težu kontrolu nad javnim redom.
Neredi koji su izbili u subotu ostavili su iza sebe opljačkane prodavnice, zapaljene zgrade i oštećene javne institucije. Dok se sigurnosna situacija pogoršavala, premijer Sébastien Lecornu najavio je u ponedjeljak uvođenje lokalnog policijskog sata.
Macron je na vlast došao prije gotovo deset godina obećavajući promjenu političke elite, ubrzanje ekonomskih reformi i povratak autoriteta države. Međutim, šest mjeseci prije kraja mandata, prema Reutersovoj analizi, suočen je s političkom paralizom i velikim finansijskim pritiskom.
Politička odluka koja ga i dalje prati
Za razliku od protesta „žutih prsluka“ 2018. i 2019. godine, kada je pokušao smiriti nezadovoljstvo ustupcima vrijednim više milijardi eura, Macron sada ima znatno manje prostora za djelovanje. Javne finansije su pod pritiskom, a parlament podijeljen.
Njegov autoritet dodatno je oslabio nakon što je 2024. godine raspisao prijevremene parlamentarne izbore.
„Kraj ovog mandata je spora agonija. Predsjednik je paralizirao zemlju apsurdnom odlukom da raspusti parlament 2024. godine. Možda najgora odluka u historiji Pete republike“, napisao je na društvenoj mreži X Loïc Kervran, bivši poslanik iz Macronovog političkog tabora.
Marine Le Pen među političkim dobitnicima krize
Političku korist od krize mogla bi ostvariti liderica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, koja se već smatra jednom od glavnih favoritkinja za predsjedničke izbore 2027. godine.
„Le Pen više ne mora trošiti novac na kampanju. Pred njom nije samo čist put, nego autoput sa šest traka“, rekao je za Reuters Jean-Baptiste Moreau, još jedan bivši Macronov poslanik.
Le Pen se u nedjelju obratila građanima videoporukom, u kojoj je Macronovu vlast predstavila kao urušenu, a sebe kao političarku koja može vratiti red u zemlju.
Macron, s druge strane, u svom obraćanju nije proglasio vanredno stanje niti najavio konkretne mjere. Dok je govorio, pljačke su se nastavile drugu noć zaredom, uključujući i bogatije dijelove Pariza.
Opozicija traži odlučnije poteze
Bivši premijer Edouard Philippe, koji se priprema za predsjedničku kandidaturu, također je kritikovao Macronov odgovor na krizu.
„Gospodine predsjedniče, slušao sam vas sinoć. Volio bih, kao i milioni Francuza, odluke i inicijative za uspostavljanje reda. Našoj zemlji je potrebno da njome neko zapovijeda“, napisao je Philippe na X-u.
Ipak, ni on se ne uspijeva u potpunosti distancirati od Macronove političke ostavštine. Prema najnovijim anketama koje navodi Reuters, ljevičar Jean-Luc Mélenchon pretiče ga u utrci za ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora. Takav razvoj događaja mogao bi, prema istim anketama, dodatno povećati izglede Marine Le Pen.
Macronov kabinet saopćio je u ponedjeljak da je odbio ostavku ministra unutrašnjih poslova te naložio provjeru mogućih propusta u obavještajnom radu i pripremljenosti policije.
Kriza zabrinula i investitore
Nemiri su uznemirili i investitore, budući da je Francuska već pod pritiskom zbog rastućeg javnog duga i jednog od najvećih budžetskih deficita u eurozoni.
Uprkos pozivima opozicije da ostane u zemlji, Macron je u ponedjeljak doputovao u Kuvajt, u okviru turneje po zemljama Zaljeva. Francuski predsjednik naveo je da je cilj putovanja osigurati snabdijevanje gorivom.
Kritičari su njegov odlazak predstavili kao znak udaljenosti od problema s kojima se suočava zemlja. Dodatne kritike izazvali su snimci Macrona i njegove supruge Brigitte s koncerta Céline Dion u petak navečer, nekoliko sati prije izbijanja nereda, koji su postali predmet ismijavanja na društvenim mrežama.
Bivši saveznici pozivaju ga da ode
Pojedini Macronovi bivši saveznici otvoreno smatraju da bi predsjednik trebao napustiti funkciju prije isteka mandata.
Moreau je rekao da je s Macronom razgovarao u nedjelju i savjetovao mu da pripremi uredan prijevremeni odlazak kako bi se izbjeglo dodatnih šest mjeseci političke blokade.
„Ne želi odustati, to nije njegov karakter. Ali to je ono što bi trebao uraditi za zemlju“, kazao je Moreau.