Cijene goriva iz mjeseca u mjesec sve veće. U 77 gradova širom Bosne i Hercegovine, na 739 benzinskih pumpi, prosječna cijena litre dizela iznosi 3 marke i 75 feninga. Zavisno od pumpe i grada, cijena se kreće od 3 marke i 58 feninga do 3 marke i 95 feninga. Tako je najskuplji dizel danas u Livnu gotovo 4KM, dok je najjeftiniji u Gračanici 3,58KM. Benzin u prosjeku košta 3,42KM.
U odnosu na početak septembra, gorivo je značajno poskupjelo. Prvog septembra prosječna cijena litre dizela iznosila je 3 marke i 43 feninga, dok je benzin koštao 3 marke i 6 feninga. To znači da je dizel skuplji za 32 feninga, a benzin za 36 feninga po litru, prema navedenim prosječnim cijenama. Rast cijena dodatno opterećuje kućne budžete, ali i troškove prevoza i poslovanja.
Slične cijene su i drugim zemljama Evrope. Ipak, za poređenje troškova potrebno je uzeti u obzir razlike u porezima, tržišnim uslovima i toškovima distribucije.
U Federaciji Bosne i Hercegovine formiranje cijena goriva podliježe zakonskim ograničenjima marži. Za neaditivirana goriva propisana je maksimalna marža od šest feninga po litru u veleprodaji i 25 feninga u maloprodaji. U RS-u regulaciju vrši nadležno ministarstvo RS, što znači da cijene mogu djelimično varirati između entiteta. Benzinske pumpe ne smiju naplaćivati više od propisanog maksimuma, ali mogu prodavati i po nižim cijenama zbog čega se vozačima savjetuje da ih uporede prije točenja goriva.
Dok pojedini stručnjaci upozoravaju kako svaki porast cijene goriva ima direktan efekat na cjelokupnu ekonomiju, ekonomista Igir Gavran početkom oktobra je kazao kako ne vidi osnov za drastična povećanja cijene.
„Određene korekcije su moguće, da cijene u narednom periodu budu nešto više nego danas, ali svakako ne da idu do ekstremnih granica kao što je 5 KM“, kazao je Gavran.
Gavran je poručio kako je cijena nafte, bez obzira na porast, i dalje niža nego na početku američke agresije na Iran, što ne daje objektivan razlog za drastično povećanje cijena goriva u BiH. Veći problemi s cijenama krenuli su u februaru, s početkom sukoba između SAD-a, Izraela i Irana. Naime, Hormuški moreuz je jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i plina, a posljedice zbog njegove višemjesečne blokade pogađaju skoro cijeli svijet.