Evropska unija i Kanada dogovorile su produbljivanje strateškog partnerstva u trgovini, energetici, odbrani i naprednim tehnologijama, uz najavu novih mjera za podršku Ukrajini. Sporazum dolazi u trenutku kada trgovinske napetosti i neizvjesnost u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama podstiču zapadne saveznike da smanje zavisnost od vanjskih pritisaka.
Dogovor je postignut na samitu EU i Kanade održanom 29. i 30. oktobra u Montrealu, na kojem su učestvovali kanadski premijer Mark Carney, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa.
Dvije strane pokrenule su inicijativu nazvanu “Savez za budućnost”, čiji je cilj stvaranje zajedničkog prostora ekonomskog prosperiteta i sigurnosti. Plan obuhvata trgovinu, kritične sirovine, energiju, digitalne tehnologije, finansijska tržišta i saradnju u oblasti sigurnosti.
Kanada ulazi u evropski paket za Ukrajinu
Jedan od konkretnih rezultata samita jeste najava kanadskog početnog doprinosa od 500 miliona eura evropskom zajmu od 90 milijardi eura namijenjenom podršci Ukrajini.
Evropska unija nastoji osigurati finansijska sredstva za nastavak podrške Kijevu tokom 2026. i 2027. godine, dok ruski rat protiv Ukrajine i dalje opterećuje evropsku sigurnost.
Učešćem u ovom paketu Kanada dodatno potvrđuje svoju namjeru da bude aktivniji partner evropskih država u podršci Ukrajini i suprotstavljanju ruskoj agresiji.
Lideri EU i Kanade također su ponovili opredijeljenost za povećanje pritiska na Rusiju i podršku ukrajinskom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i poslijeratnoj obnovi.
Manja zavisnost od Kine i sigurniji lanci snabdijevanja
Posebno važan dio dogovora odnosi se na kritične sirovine, koje su neophodne za proizvodnju baterija, poluprovodnika, električnih vozila, sistema obnovljive energije i vojne opreme.
Evropske države žele osigurati pouzdan pristup tim resursima i smanjiti izloženost poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja. Kanada, koja raspolaže značajnim prirodnim resursima, u tome vidi priliku za nove investicije i jačanje izvoza.
Evropska investicijska banka trebala bi imati važnu ulogu u finansiranju projekata vezanih za eksploataciju i preradu kritičnih sirovina u Kanadi.
Cilj nije samo povećati trgovinu, nego osigurati da industrija, energetika i odbrambeni sektor ne zavise previše od ograničenog broja dobavljača.
Novi dogovor o digitalnoj trgovini i vještačkoj inteligenciji
EU i Kanada zaključile su pregovore o sporazumu o digitalnoj trgovini koji bi trebao modernizirati postojeće ekonomske odnose i olakšati poslovanje kompanijama u digitalnom okruženju.
Dvije strane najavile su i snažniju saradnju u razvoju vještačke inteligencije, kvantnih tehnologija, poluprovodnika i naprednog računarstva.
Kanada će učestvovati u evropskoj saradnji na području visokoperformansnog računarstva, a obje strane žele proširiti istraživačke programe i mogućnosti finansiranja za kompanije, univerzitete i istraživačke institucije.
Dogovor uključuje i razgovore o većem kanadskom učešću u evropskim istraživačkim programima, uključujući Horizon Europe.
Odbrana i sigurnost u sve neizvjesnijem svijetu
Partnerstvo obuhvata i snažniju saradnju u oblasti odbrane, pomorske i svemirske sigurnosti, kibernetičke zaštite i borbe protiv hibridnih prijetnji.
EU i Kanada žele unaprijediti razmjenu obavještajnih podataka o kibernetičkim prijetnjama, zaštitu kritične infrastrukture i zajedničke odgovore na pokušaje stranog utjecaja i manipulacije informacijama.
Ovi planovi nadovezuju se na postojeće sigurnosne i odbrambene sporazume. Ne predstavljaju stvaranje novog vojnog saveza, ali pokazuju namjeru da dvije strane bliže koordiniraju svoje sigurnosne politike.
Arktik je također prepoznat kao područje u kojem je potrebna intenzivnija saradnja, s obzirom na rastući strateški značaj tog regiona i interese velikih sila.
Može li Kanada postati bliža Evropi nego ikada prije?
Lideri su se dogovorili da do samita 2027. godine razrade model još bliže institucionalne povezanosti Kanade i Evropske unije. Riječ je o partnerstvu koje bi išlo dalje od postojećih sporazuma, ali ne bi podrazumijevalo punopravno članstvo Kanade u EU.
Takva saradnja mogla bi olakšati koordinaciju ekonomskih i sigurnosnih politika, povećati mogućnosti za istraživače i studente te otvoriti dodatni prostor za kompanije s obje strane Atlantika.
Iza dogovora stoji i šira geopolitička računica. Evropske države i Kanada žele ojačati vlastitu ekonomsku otpornost u trenutku kada trgovinske mjere, rivalstvo velikih sila i nesigurnost u međunarodnim odnosima postaju sve važniji faktori njihove politike.
Samit u Montrealu zato nije samo pokušaj unapređenja postojećih odnosa. On označava nastojanje da se postojeće transatlantsko partnerstvo prilagodi svijetu u kojem tradicionalni saveznici sve više moraju razmišljati o vlastitoj strateškoj samostalnosti.