Vrijednost od 37 stepeni Celzijusa decenijama se smatrala prosječnom normalnom tjelesnom temperaturom. Međutim, istraživanja pokazuju da je prosjek danas niži, a naučnici pokušavaju utvrditi šta je dovelo do ove promjene.
Kako piše BBC, novija istraživanja ukazuju na to da prosječna temperatura odraslih osoba iznosi približno 36,4 stepena. Među mogućim objašnjenjima navode se poboljšanje općeg zdravstvenog stanja, smanjenje broja infekcija, bolji higijenski uslovi i promjene u načinu života.
Kako je 37 stepeni postalo standard?
U 19. stoljeću tjelesnu temperaturu počeo je sistematski proučavati njemački ljekar Karl Vunderlih (Carl Wunderlich). Tokom 15 godina prikupio je više od milion mjerenja kod približno 25.000 pacijenata. Na osnovu tih podataka zaključio je da prosječna temperatura zdravih odraslih osoba iznosi 37 stepeni, dok se vrijednosti iznad 38 stepeni povezuju s groznicom.
Njegovi rezultati dugo su predstavljali osnovu za procjenu normalne tjelesne temperature. Ipak, novija analiza historijskih i savremenih podataka pokazuje da se prosjek s vremenom promijenio.
Prosječna temperatura danas je niža
Analiza podataka o gotovo 190.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, prikupljenih u periodu od 1862. do 2017. godine, pokazala je da je prosječna tjelesna temperatura današnjih odraslih osoba bliža 36,4 nego 37 stepeni.
Kod muškaraca u SAD-u prosječna temperatura bila je približno 0,59 stepeni niža nego kod muškaraca rođenih početkom 19. stoljeća.
Sličan trend zabilježen je i kod naroda Tsimane, koji živi u amazonskoj prašumi. Njihova prosječna tjelesna temperatura smanjila se s približno 37 stepeni početkom 2000-ih na oko 36,5 stepeni do 2018. godine.
Ovi rezultati upućuju na to da promjena nije ograničena samo na stanovništvo industrijaliziranih zemalja.
Bolji zdravstveni uslovi mogli bi objasniti promjenu
Jedno od mogućih objašnjenja jeste smanjenje učestalosti infekcija i hroničnih upalnih stanja. U prošlosti su bolesti poput tuberkuloze, dizenterije i drugih infekcija bile znatno češće, a aktivan imunološki odgovor može povećati tjelesnu temperaturu.
Danas su vakcinacija, bolji sanitarni uslovi i dostupnija zdravstvena zaštita doprinijeli smanjenju brojnih zaraznih bolesti. Manje infekcija i upala moglo bi, prema istraživanjima, djelimično objasniti nižu prosječnu temperaturu.
Promijenio se i način života. Ljudi sve više vremena provode u zatvorenim prostorima u kojima se temperatura reguliše grijanjem i klima-uređajima. Kada tijelo ne mora ulagati dodatni napor da bi se zagrijalo ili rashladilo, mijenja se i količina energije koju troši za održavanje tjelesne temperature.
Ipak, naučnici naglašavaju da još nije utvrđeno koliko svaki od ovih faktora doprinosi ukupnoj promjeni.
Jesu li nekadašnja mjerenja bila precizna?
Dio razlike mogao bi biti povezan i s načinom mjerenja temperature u prošlosti. Nekadašnji toplomjeri razlikovali su se od današnjih instrumenata, a postojale su i razlike u njihovoj kalibraciji.
Temperatura se često mjerila ispod pazuha, a živinim toplomjerima trebalo je i do 15 ili 20 minuta da pokažu vrijednost. Danas se koriste različiti uređaji i metode, što također može utjecati na rezultate.
Ipak, istraživanja u kojima su korišteni noviji instrumenti pokazala su sličan trend. To upućuje na mogućnost da pad prosječne tjelesne temperature nije samo posljedica razlika u načinu mjerenja.
Šta sve utiče na tjelesnu temperaturu?
Tjelesna temperatura prirodno varira od osobe do osobe, a na nju utiče nekoliko faktora:
– Dob: Starije osobe često imaju nižu prosječnu temperaturu, pa se promjene moraju posmatrati u kontekstu životne dobi.
– Spol: Prosječne vrijednosti mogu se razlikovati između žena i muškaraca, a kod žena na temperaturu utiču i hormonalne promjene tokom menstrualnog ciklusa.
– Doba dana: Temperatura je obično najniža pred jutro, a najviša u kasnim poslijepodnevnim satima.
– Tjelesna građa: Tjelesna masa i površina tijela mogu utjecati na stvaranje i gubitak toplote.
Zbog toga jedno mjerenje ne mora uvijek pružiti potpunu sliku zdravstvenog stanja.
Kada temperatura može biti razlog za zabrinutost?
Niža prosječna tjelesna temperatura ne znači da je vrijednost od 37 stepeni nenormalna. Ona i dalje može biti uobičajena za mnoge ljude, a temperatura zavisi i od mjesta i načina mjerenja.
Stručnjaci zato savjetuju da se ne procjenjuje zdravstveno stanje samo na osnovu jedne brojke. Važni su i simptomi, opće stanje organizma te odstupanje od uobičajene temperature pojedinca.
Temperatura ispod 35 stepeni može ukazivati na hipotermiju, dok vrijednosti oko 40 stepeni ili više mogu biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.
Najvažnije je znati da 37 stepeni nije univerzalna granica koja jednako vrijedi za sve ljude. Tjelesna temperatura prirodno varira, a njeno pravilno tumačenje zavisi od više faktora, a ne samo od jedne brojčane vrijednosti.