Amerikanci su potvrdili napad na strateško iransko ostrvo Kešm. Izrael tvrdi da nije učestvovao u tom napadu. Predsjednik parlamenta Irana poručio da su oni spremni za borbu.
„Ako Washington napravi još jednu stratešku pogrešnu procjenu, treba znati da će se ovog puta suočiti s novim bojnim poljem i naći u još težem položaju, očajnički tražeći izlaz. Neprijatelj pokušava prisiliti iranski narod na pokornost putem prijetnji i vojnih akcija, ali duboko je u zabludi. Iran se neće pokoriti. Uslovi Teherana moraju biti ispunjeni ako SAD želi ponovo otvaranje Hormuškog moreuza“, poručio je Mohamad Bagher Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta.
Iran tvrdi i da su 3 naftna tankera udarila u pomorske mine i zapalila se u Hormuškom moreuzu zbog čega je požar u moru trajao više sati. Ironija ovog dramatičnog dana leži u tome što se vojni udari odvijaju paralelno s najintenzivnijim diplomatskim naporima u proteklih osam mjeseci. Katarski posrednici nalaze se u Teheranu s pripremljenim nacrtom mirovnog sporazuma.
„Mogu potvrditi da se dijalog preko posrednika nastavlja. Međutim, pitanje je izuzetno složeno. Skraćivanje pregovaračkih planova neće promijeniti naš glavni stav. Neće biti trajnog dogovora ako se ne ispune naši uslovi, uključujući prekid vatre koji mora obuhvatiti i Liban“, rekao je Esmail Bagei.
S druge strane sve je više izraženiji hladniji odnos Trumpa i Netanjahua s obzirom na to da je Trump kazao da će Amerika prestati finansirati Izrael. SAD su Izraelu od 1946. godine pružile ukupno oko 175 milijardi dolara pomoći, od čega je najveći dio bio namijjenjen vojnoj podršci.
„Kada je riječ o plaćanju Izraelu, Bibi Netanyahu i ja postigli smo dogovor. Izraelu dajemo četiri milijarde dolara godišnje, a prije nekoliko mjeseci dogovorili smo se da to obustavimo. Već smo se složili da do kraja ove godine više nećemo plaćati Izraelu“, poručio je Trump.
Ali to ne znači da je Izrael stao. Napadi na Palestine eskairaju iz dana u dan. Prema današnjim informacijama ubili su jednu osobu, a ranili 11.
Svega dan nakon okončanja lokalnog primirja na jugu zemlje, Ukrajina se suočila s jednim od najmasovnijih zračnih udara od početka sukoba. Ruske snage su tokom noći i jutra lansirale čak 289 dronova i 17 balističkih raketa. Mete su ponovo bile medicinske ustanove i kritična energetska infrastruktura u devet oblasti.
„Rusi su u Harkovu direktno pogodili gradsku kliničku bolnicu. 73 osobe su povrijeđene. U Zaporiškoj oblasti jučer je ubijeno 29 osoba. Ovo je užasan i svjestan udar na civilnu infrastrukturu u trenutku kada se paralelno najavljuju mirovni pregovori“, poručio je Volodimir Zelenski.
Na meti ruskih snaga našli su se i objekti u Dnjepru, gdje su teško oštećene termoelektrana i policijska stanica. Kao odgovor na ove razorne napade, ukrajinske snage izvele su kontraudar bespilotnim letjelicama duboko unutar ruske teritorije, pogodivši veliku rafineriju nafte u gradu Jaroslavlju. Ali, dok se na frontu vode žestoke borbe, iza kulisa se hitno priprema nova diplomatska ofanziva. Sjedinjene Američke Države zvanično su potvrdile da će 10. i 11. novembra u Abu Dhabiju posredovati u novoj rundi trilateralnih mirovnih pregovora između delegacija Kijeva i Moskve. Američki tim predvodit će specijalni izaslanik Steve Witkoff, uz učešće Jareda Kushnera.
„Pregovori u Abu Dhabiju bit će fokusirani na poslijeratnu sigurnosnu arhitekturu, humanitarne napore i naredne korake ka postizanju mira. Uporedo s tim, ove sedmice u Briselu sa saveznicima iz NATO-a i EU koordinišemo ekonomske pakete za obnovu Ukrajine. Razgovori će biti fokusirani na sigurnosne aranžmane nakon rata, deeskalaciju sukoba, humanitarne aktivnosti i naredne korake ka postizanju mira“, rekao je Steve Witkoff.
Učešće na predstojećem samitu zvanično je potvrdio i Kremlj.
„Možemo potvrditi da će Rusija učestvovati na trilateralnom sastanku u Abu Dhabiju 10. i 11. novembra uz posredovanje SAD-a. Našu delegaciju će predvoditi pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski“, rekao je Dmitrij Peskov.
Ipak, dok diplomatija užurbano traži prostor za pregovaračkim stolom, intenzitet današnjih napada na terenu ponovo dovodi pod veliki znak pitanja stabilnost i provođenje bilo kakvih budućih dogovora o deeskalaciji.