Evropska komisija u novom izvještaju o Bosni i Hercegovini ocijenila je da se zemlja sve više udaljava od evropskog puta. Napretka nema u ključnim oblastima, među kojima su pravosuđe, borba protiv korupcije, sloboda medija i ekonomija, dok je u viznoj politici zabilježeno nazadovanje.
Izvještaj, objavljen u Briselu, obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine. Iako vlasti u BiH javno nastavljaju izražavati opredijeljenost za evropske integracije, Evropska komisija upozorava da je izvještajni period obilježilo sve veće udaljavanje od evropskog puta.
Rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo je nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme povezane s Evropskom unijom još nisu usvojene.
Komisija ocjenjuje da je upravljanje sve nezadovoljavajuće, da su nezavisne institucije slabe i da se na svim nivoima vlasti primjećuju znakovi zarobljenosti države. Većina preporuka iz prethodnog izvještaja nije provedena i ostaje na snazi.
Vizna politika: BiH nazadovala, sporno sedam bezviznih režima
U oblasti vizne politike Evropska komisija zabilježila je nazadovanje. Umjesto obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u periodu od 2025. do 2027. godine, BiH je produžila sezonsko ukidanje viza s 30 na 60 dana.
Komisija traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom. Također zahtijeva prestanak sezonskih izuzeća za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.
Upozorava se da bi takva politika mogla povećati rizik od nezakonitih migracija prema Evropskoj uniji preko zapadnobalkanske rute.
S druge strane, pozitivno je ocijenjeno raspoređivanje pripadnika Frontexa. U septembru 2026. godine u BiH je bilo oko 130 pripadnika stalnih snaga s izvršnim ovlastima.
Usvojeni su i akcioni planovi protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a radni aranžman s Eurojustom potpisan je u oktobru 2026. godine.
Dodikova presuda, političke krize i veličanje ratnih zločinaca
Izvještajni period obilježile su i posljedice presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsjednika RS-a, uključujući institucionalne promjene i prijevremene izbore za predsjednika entiteta.
Ti izbori održani su 23. novembra 2025. godine, a djelimično su ponovljeni 8. februara 2026. zbog nepravilnosti. Prema ocjeni OSCE/ODIHR-a, izbori su bili profesionalno organizovani, ali obilježeni zapaljivom retorikom. Među kandidatima nije bilo nijedne žene.
Narodna skupština RS-a u izvještajnom periodu imenovala je tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke usred osporavanja njihovog legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH. Skupština je u oktobru 2025. deklarativno ukinula i neke zakone koje je Ustavni sud već ranije oborio.
Ustavni sud BiH je u julu 2026. potvrdio ustavnost izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a na osnovu kojih je vođen postupak protiv Dodika.
Poseban dio izvještaja posvećen je historijskom revizionizmu, negiranju genocida i veličanju ratnih zločina kod dijela političkih lidera, naročito u RS-u, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Na njegovoj sahrani u Beogradu prisustvovali su lideri i političari iz RS-a, što je izazvalo snažne reakcije u BiH i regiji. Evropska komisija takve pojave ocjenjuje kao „fundamentalno nespojive s vrijednostima EU“. Zbog toga su, navodi se u izvještaju, pod pritisak došli i inače dobri odnosi BiH i Srbije.
Samo dvanaest usvojenih zakona, BiH još nema glavnog pregovarača
Evropska komisija posebno ukazuje na slab rad državnog parlamenta. Parlamentarna skupština BiH tokom izvještajnog perioda usvojila je samo dvanaest zakona, od čega pet po hitnoj proceduri.
Budžet institucija BiH za 2025. usvojen je tek u novembru te godine, dok je budžet za 2026. usvojen u julu. Sjednice Doma naroda redovno su ometane, a nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab.
Više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora s Evropskom unijom, BiH još nema glavnog pregovarača. Politička neslaganja oko procedure dovela su do odvojenih prijedloga u Vijeću ministara i Predstavničkom domu.
Ustavni sud je u martu 2026. poništio odluku Predstavničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da imenovanje uredi u roku od šest mjeseci.
Komisija traži i hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC), jer zbog njegovog odsustva sjednica IPA nadzornog odbora nije održana od maja 2022. godine.
Plan rasta: BiH bi mogla izgubiti 976,6 miliona eura
Jedno od najozbiljnijih upozorenja odnosi se na Plan rasta Evropske unije za zapadni Balkan.
BiH je Reformsku agendu usvojila u septembru 2025. godine, ali još nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu niti imenovala koordinatora.
Zbog kasnog podnošenja Reformske agende zemlji je skraćen rok za provedbu i smanjena indikativna alokacija za deset posto. BiH sada može dobiti do 976,6 miliona eura kroz kredite i grantove.
Evropska komisija upozorava da rok za ispunjavanje uslova za prvu tranšu reformi ističe krajem 2026. godine. Ako do tada ne budu ispunjeni potrebni pravni i drugi uslovi, BiH će izgubiti ta sredstva.
Pravosuđe bez napretka, imovinski kartoni pod kontrolom VSTV-a
U oblasti pravosuđa i temeljnih prava Evropska komisija nije zabilježila napredak. Novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, uprkos aktivnostima u oba doma parlamenta.
Kao negativan razvoj događaja navedene su izmjene pravila o imovinskim kartonima koje je VSTV usvojio ove godine. Vanjski odabir stručnjaka za nadzor zamijenjen je procesom pod kontrolom VSTV-a, što je, prema Komisiji, suprotno dogovoru s evropskim institucijama.
Zbog toga je misija vanjskog nadzora, koju finansira EU, prekinuta u junu 2026. godine. Komisija traži da VSTV hitno povuče ove izmjene.
Ustavni sud BiH i dalje nema puni sastav. Narodna skupština RS-a treba ispuniti dugogodišnju ustavnu obavezu i imenovati sudije, dok Parlament FBiH treba imenovati nasljednike dvoje sudija koji odlaze u penziju.
Komisija upozorava i na praksu imenovanja u kojoj etnički balans ima prednost nad stručnim zaslugama.
Od ukupno 778.060 predmeta, njih 50.852, odnosno 6,5 posto, ručno je preraspoređeno bez obrazloženja. Broj neriješenih prvostepenih predmeta smanjen je za pet posto, ali je krajem 2025. godine i dalje bio veći od 1,6 miliona. Prosječno trajanje prvostepenih postupaka povećano je s 292 na 299 dana.
Korupcija: Od 2022. nijedna prijava za korupciju na visokom nivou
U borbi protiv korupcije Evropska komisija također nije zabilježila napredak. Navodi da su politički organi kontinuirano propuštali da se suoče s raširenom korupcijom i da su napredak aktivno opstruisali.
Nijedna nova pravosnažna presuda za korupciju na visokom nivou nije zabilježena.
Posebno zabrinjava podatak da nijedna agencija za provođenje zakona od 2022. godine nije Tužilaštvu BiH podnijela izvještaj o korupciji na visokom nivou. Tokom 2025. godine podneseno je samo pet izvještaja o takozvanoj običnoj korupciji.
Komisija kritikuje i praksu u Tužilaštvu BiH prema kojoj timovi tužilaca u osjetljivim predmetima odluke donose konsenzusom, što nema zakonsko uporište, kao i premještanje tužilaca koji rade na politički osjetljivim predmetima.
Od 600 zvaničnika na državnom nivou samo je 261 podnio finansijske izvještaje radi provjere imovinskih kartona, što je 24 manje nego godinu ranije.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa utvrdila je pet slučajeva tokom 2025. godine, ali je izrekla samo jednu sankciju. Mjesto direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) upražnjeno je od oktobra 2024. godine.
Među predmetima koji se spominju u izvještaju nalazi se i istraga protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva, koja je obustavljena gotovo pet godina nakon podnošenja krivične prijave i dvije godine istrage. Odluka je podložna žalbi.
Federacija BiH od 2013. godine i dalje nema provodiv zakon o sukobu interesa. Kanton Sarajevo izdvojen je kao jedini primjer opipljivih rezultata, s 14 osoba protiv kojih su potvrđene optužnice, od kojih su većina nosioci javnih funkcija.
Mediji: BHRT u ozbiljnoj opasnosti od gašenja
U oblasti slobode izražavanja Evropska komisija također nije zabilježila napredak, uz upozorenje na „zabrinjavajuće znakove pogoršanja“.
Situacija s BHRT-om dodatno se pogoršala, a javni servis i dalje je u ozbiljnoj opasnosti od gašenja. Istovremeno se nastavljaju sudski sporovi između tri javna emitera.
VSTV je tokom 2025. godine registrovao 25 napada na novinare, dok je udruženje BH novinari zaprimilo 50 prijava.
U RS-u, gdje je kleveta kriminalizovana, prošle godine podneseno je 88 krivičnih prijava za klevetu.
Komisija navodi i da RTRS nastavlja širiti ruske dezinformacije, kako o ratu u Ukrajini tako i o evropskom putu BiH.
Prema podacima Vijeća za štampu i online medije koje prenosi Evropska komisija, 60 posto informativnih portala nema potpun ili uopće nema impresum. Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriteriji za oglašavanje iz javnih budžeta i dalje ne postoje.
BiH na sivoj listi FATF-a, ekonomija usporava
U borbi protiv organizovanog kriminala zabilježen je izvjestan napredak. Usvojena je nova procjena prijetnje po metodologiji Europola, kao i lista kriminalizovanih psihoaktivnih supstanci, što su prve izmjene od 2011. godine.
Ipak, oduzimanje imovine i dalje je slabo. Tokom 2025. godine oduzeto je šest miliona eura u 163 predmeta, što je manje nego 7,6 miliona eura godinu ranije.
Broj zajedničkih istražnih timova smanjen je sa 64 na 17. Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. juna 2026. godine stavljena na sivu listu FATF-a.
Ni na ekonomskom planu Komisija ne vidi napredak u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije.
Rast bruto domaćeg proizvoda usporio je s 2,1 posto u 2025. na 1,7 posto u prvom kvartalu 2026. godine. BDP po stanovniku pao je na 36 posto prosjeka Evropske unije, što je samo pet procentnih poena više nego prije deset godina.
Inflacija je tokom 2025. iznosila četiri posto, a u prvih šest mjeseci 2026. porasla je na 4,6 posto.
Plate su u 2025. povećane za 14 posto, znatno više od rasta produktivnosti, koji je iznosio oko dva do 2,5 posto. Prema ocjeni Komisije, takav odnos šteti konkurentnosti.
Komisija prenosi procjene Međunarodnog monetarnog fonda prema kojima je deficit u 2025. iznosio 1,8 posto BDP-a, uz očekivanje rasta na oko četiri posto ili više tokom 2026. i 2027. godine.
U BiH posluje oko 540 javnih preduzeća koja zapošljavaju približno deset posto ukupne radne snage, a njihov dug iznosi 28 posto BDP-a. Nezaposlenost je u drugom kvartalu 2026. iznosila 12,2 posto, dok je među mladima dostigla 32,9 posto.
Ruski gas, sankcije i dvije škole pod jednim krovom
BiH je zadržala potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, ali provođenje sankcija Rusiji, prema izvještaju, ometaju ministarstva i tijela pod kontrolom SNSD-a.
Kao primjeri se navode letovi iz Rusije, emitovanje ruskih državnih medija i činjenica da banjalučki „M-tel“ i dalje prenosi signal kanala RT.
Prirodni gas čini tri posto ukupne energetske potrošnje BiH, ali je država potpuno ovisna o jednom izvoru iz Rusije.
U obrazovanju se i dalje zadržava praksa „dvije škole pod jednim krovom“ u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, uprkos presudama Vrhovnog suda FBiH.
Naziv bosanskog jezika i dalje se ne priznaje u školama u RS-u, uprkos odlukama Ustavnog suda. BiH je propustila i dva ciklusa PISA testiranja, 2022. i 2025. godine.
Kada je riječ o nestalim osobama, u izvještaju se navodi da se kao posljedica rata još traga za 7.572 osobe, dok je tokom 2025. godine identificirano 65 osoba.
Ipak, zabilježeni su i pozitivni pomaci
Uprkos brojnim kritikama, Evropska komisija izdvojila je i nekoliko pozitivnih rezultata.
Među njima su raspoređivanje Frontexa, saradnja s Eurojustom, usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni, kao i prva pravosnažna presuda za negiranje i veličanje genocida koju je Sud BiH donio u oktobru 2025. godine.
Pozitivno je ocijenjena i prva pravosnažna presuda Kantonalnog suda u Sarajevu iz februara 2026. godine kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba. Sedma sarajevska povorka ponosa u junu 2026. protekla je mirno.
Komisija je izdvojila i otvaranje dionica Poprikuše – Nemila i Putnikovo Brdo – Medakovo na Koridoru Vc, kao i činjenicu da je Sarajevo u aprilu 2026. dobilo oznaku EU misije za klimatski neutralne gradove.
Među pozitivnim rezultatima naveden je i sporazum s Hrvatskom o gradnji Južne plinske interkonekcije, potpisan u aprilu 2026. godine.
U završnoj poruci Evropska komisija poziva BiH da nakon izbora formira sve izvršne i zakonodavne organe i pokaže obnovljenu opredijeljenost za brze reforme. Ustavne i izborne izmjene radi provođenja presude „Sejdić-Finci“ i dalje nisu usvojene, a radna grupa koja je trebala pripremiti amandmane nije postigla dogovor.
Izvještaj posebno upozorava na izostanak reformi u pravosuđu, činjenicu da nijedna agencija godinama nije prijavila korupciju na visokom nivou i ozbiljnu situaciju na javnom servisu BHRT.
U oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije Komisija nije evidentirala napredak, dok je u slobodi medija upozorila na zabrinjavajuće pogoršanje. Posebno je izdvojila i činjenicu da BiH još nije imenovala glavnog pregovarača s EU, iako je od odluke o otvaranju pregovora prošlo više od dvije i po godine.
Izvještaj donosi i upozorenje da bi BiH zbog kašnjenja u provođenju reformi mogla izgubiti pristup dijelu sredstava iz Plana rasta, čija je trenutna indikativna alokacija do 976,6 miliona eura.
Cilj izvještaja nije samo evidentirati dosadašnje rezultate nego ukazati na reforme koje BiH mora provesti kako bi napredovala u procesu evropskih integracija.