Brutalno ubistvo Arlinde Zekaj u selu Vitomirica kod Peći izazvalo je val ogorčenja i proteste širom Kosova. Slučaj je ponovo otvorio pitanje odgovornosti policije, pravosuđa i državnih institucija koje, prema tvrdnjama aktivista i dijela javnosti, nisu reagovale na vrijeme uprkos brojnim upozorenjima žrtve, piše „Deutsche Welle“.
Četrdesetdevetogodišnja Arlinda Zekaj godinama je prijavljivala prijetnje i nasilje unutar porodice. Dana 25. oktobra ponovo je svjedočila protiv supruga, koji je nakon toga uhapšen. Istog dana od policije je zatražila dodatnu zaštitu jer se plašila članova njegove porodice. Njen zahtjev nije prihvaćen.
Policija ju je te večeri odvezla kući. Prema dostupnim informacijama, iz policijskog vozila izašla je u 20:58 sati. Nekoliko minuta kasnije policija je zaprimila hitan poziv. Kada su se službenici vratili na mjesto događaja, pronašli su Arlindu mrtvu u spavaćoj sobi. Ubistvo je počinjeno sjekirom.
Glavni osumnjičeni je njen djever Albert Silaj, koji je nakon zločina pobjegao. Uhapšen je dva dana kasnije u blizini Peći, a protiv njega se vodi istraga zbog sumnje na ubistvo.
Ovo je osmi zabilježeni femicid na Kosovu ove godine, a mnogi ga smatraju posebno potresnim zbog činjenice da je žrtva neposredno prije smrti više puta upozoravala institucije da joj prijeti opasnost.
Hiljade ljudi na ulicama
Ubistvo je izazvalo snažnu reakciju javnosti. Već dan nakon zločina grupa feminističkih aktivistica protestovala je ispred zgrade Kosovske vlade u Prištini. Crvenom bojom polile su ulaz u zgradu i razvile transparent s porukom: „Država je ubila Arlindu“.
Uslijedili su masovni protesti u više gradova. Hiljade građana nosile su fotografije ubijenih žena, a među transparentima su se često mogli vidjeti natpisi poput „Vlada ima krvi na rukama“.
Učesnici protesta traže pokretanje postupaka protiv policijskih službenika i tužilaca koji su bili zaduženi za slučaj Arlinde Zekaj. Među zahtjevima su i ostavke ministra unutrašnjih poslova Xhelala Svecle te ministrice vanjskih poslova i dijaspore Donike Gervalle, koja je zadužena i za koordinaciju državnih politika u borbi protiv porodičnog nasilja.
Iako su i Svecla i Gervalla odbacili pozive na ostavku, kosovski premijer Albin Kurti priznao je da su određene državne institucije zakazale u ovom slučaju.
Prijetnje koje nisu ozbiljno shvaćene
Slučaj Arlinde Zekaj posebno je uznemirio javnost jer su ubistvu prethodila brojna upozorenja. Još tokom prošle godine podnijela je prijavu protiv supruga zbog prijetnji. Sud u Peći izrekao je zaštitne mjere kojima je suprugu zabranjeno približavanje, a Arlindi dodijeljeno privremeno starateljstvo nad sinom i pravo korištenja porodične kuće.
I nakon donošenja zaštitnih mjera više puta se obraćala policiji. Posebno je zabrinjavajuća prijava od 22. oktobra, samo tri dana prije ubistva. Tada je policiji prijavila da su članovi porodice njenog supruga protiv njene volje boravili u kući te da joj je Albert Silaj zaprijetio riječima: „Odlazi ili ću te ubiti.”
Uprkos toj prijavi i direktnoj prijetnji smrću, Silaj je do ubistva imao status svjedoka u postupku protiv njenog supruga.
„To više nije neuspjeh sistema“
Prema službenim podacima, od 2010. godine na Kosovu je od ruku partnera ili članova porodice ubijeno 55 žena. Veliki broj slučajeva prethodno je bio prijavljen institucijama.
Posljednjih godina kosovske vlasti pooštrile su zakone koji se odnose na nasilje nad ženama, uključujući mogućnost izricanja doživotnih zatvorskih kazni za najteža krivična djela. Međutim, aktivistice upozoravaju da problem nije nužno u zakonima, nego u njihovoj provedbi.
Advokatica Njomeza Zejnullahu u komentaru za portal „Nacionale“ tvrdi da se više ne može govoriti o pojedinačnim institucionalnim propustima.
„Nakon svakog ubistva čujemo istu riječ: neuspjeh. Ne slažem se. Neuspjeh je kada se nešto dogodi jednom. Kada se slučajevi ponavljaju, kada su žrtve gotovo uvijek žene i kada je svaka od njih prethodno pokucala na vrata neke institucije, to više nije neuspjeh. To je kolaps države i društva prema samim ženama“, napisala je Zejnullahu.
Traže krivičnu odgovornost nadležnih
Nakon ubistva suspendovano je nekoliko visokopozicioniranih policijskih službenika iz Peći. S dužnosti je suspendovan i tužilac koji je bio uključen u ranije pritužbe Arlinde Zekaj.
Međutim, za organizatore protesta takve mjere nisu dovoljne. Politologinja i feministička aktivistica Liridona Sijarina smatra da odgovornost treba biti mnogo šira.
„Svi oni koji su uključeni u lanac odgovornosti ne moraju biti samo smijenjeni zbog neispunjavanja službenih dužnosti, već i procesuirani“, izjavila je Sijarina za „Deutsche Welle“.
Prema njenom mišljenju, odgovornost ne snose samo policijski službenici, tužioci i sudije nego i politički zvaničnici na lokalnom i državnom nivou.
Aktivistice također traže osnivanje posebne jedinice unutar Ministarstva unutrašnjih poslova koja bi se isključivo bavila prevencijom femicida i zaštitom žena izloženih nasilju. Među zahtjevima je i donošenje zakona koji bi ženama žrtvama nasilja omogućio pristup socijalnim stanovima.
„Vjerujemo da će trenutni institucionalni pristup samo produbiti nepovjerenje žena prema državi i dodatno eskalirati nasilje“, upozorava Sijarina.
Hoće li ubistvo dovesti do promjena?
Ubistvo Arlinde Zekaj postalo je simbol šireg problema na Kosovu. Za mnoge građane ono predstavlja dokaz da formalni mehanizmi zaštite postoje, ali da često ne funkcionišu onda kada su najpotrebniji.
Zbog toga se rasprava više ne vodi samo o pojedinačnom slučaju nego i o sposobnosti države da zaštiti žene koje prijavljuju nasilje i traže pomoć institucija.
Upravo će odgovor na to pitanje odrediti hoće li smrt Arlinde Zekaj ostati još jedna tragična statistika ili postati trenutak koji će dovesti do ozbiljnih promjena, zaključuje „Deutsche Welle“.