Pojednostavljivanje izdavanja radnih dozvola strancima u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorilo je pitanje nedostaje li zaista radne snage ili domaći radnici odbijaju poslove zbog niskih plata i loših uvjeta rada.
Dok poslodavci tvrde da evidencije nezaposlenih ne odražavaju stvarno stanje na tržištu rada, sindikat upozorava da mnogi građani ne žele prihvatiti poslove koji im ne omogućavaju dostojanstven život.
Prema navodima Udruženja poslodavaca u FBiH, na evidencijama nezaposlenih nalazi se oko 260.000 osoba, ali taj broj, smatraju, ne predstavlja stvarno raspoloživu radnu snagu.
Nova pravila za zapošljavanje stranaca
Pravilnik o postupku i proceduri izdavanja radne dozvole 2. novembra potpisao je donedavni federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Prema saopćenju Ministarstva, pravilnikom se preciznije uređuju potrebna dokumentacija, postupanje nadležnih službi i rokovi, uključujući donošenje rješenja najkasnije 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva.
Federalni zavod za zapošljavanje pripremio je prijedlog liste deficitarnih zanimanja za 2027. godinu i dostavio ga resornom ministarstvu radi pribavljanja saglasnosti.
Za zanimanja koja budu proglašena deficitarnim radne dozvole strancima izdavale bi se bez pojedinačne provjere evidencije nezaposlenih.
Pomoćnik ministra Ernis Imamović pojasnio je za Fenu da odluka u vrijeme davanja izjave još nije bila donesena te da je potrebno završiti propisanu proceduru, uključujući konsultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem FBiH.
Koji radnici najviše nedostaju?
Istraživanje Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazalo je da su među najtraženijim zanimanjima u 2026. godini trgovci, operateri u pozivnim centrima, šivači, vozači kamiona, konobari, bravari, skladištari i kuhari.
Traženi su i zavarivači, tesari, CNC operateri, stolari, zidari, armirači, informatičari, programeri, ekonomisti, magistri farmacije i inženjeri elektrotehnike.
Iz Zavoda naglašavaju da isto zanimanje može biti deficitarno u jednom kantonu, a u drugom ne mora.
Sindikat: Problem su plate, a ne samo nedostatak radnika
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da prije olakšavanja zapošljavanja stranaca treba utvrditi zbog čega poslodavci ne uspijevaju zaposliti domaće radnike.
„Osoba koje traže posao ima mnogo, međutim, problem leži u činjenici da poslodavci nisu spremni ponuditi plaću radniku koja bi mu omogućila da dostojanstveno živi“, smatra Kurtović.
Posebno izdvaja građevinarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu, gdje se radnicima često nude minimalne ili tek nešto više plate.
„Raduje nas da su i radnici počeli cijeniti sebe i svoj rad“, rekao je Kurtović za Fenu.
Sindikat traži povećanje najnižih plata prema stručnoj spremi, a Kurtović kao neprihvatljiv primjer navodi ponudu od 1.027 KM osobi s visokom stručnom spremom.
Poslodavci: Evidencije ne pokazuju stvarno stanje
Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Nihad Imširović ističe da se veliki broj osoba na evidencijama nezaposlenih nalazi prvenstveno zbog zdravstvenog osiguranja i socijalnih prava.
„Problem nedostatka radne snage u Federaciji BiH ne može se posmatrati samo kroz broj osoba koje se nalaze na evidencijama službi za zapošljavanje“, naveo je Imširović.
Poslodavci zato predlažu razdvajanje evidencija aktivnih i pasivnih tražilaca posla.
Imširović naglašava da prednost treba dati domaćim radnicima, dok zapošljavanje stranaca vidi kao alternativu kada potrebnog kadra nema na domaćem tržištu.
Prema njegovim navodima, broj izdatih radnih dozvola strancima ne doseže ni jedan posto ukupnog broja radnika u FBiH.
Poslodavci navode da su spremni na značajnija povećanja plata, ali ih uvjetuju poboljšanjem poslovnog okruženja, smanjenjem doprinosa i drugih nameta te predvidivijim troškovima poslovanja.
Više od 100 miliona KM za zapošljavanje
Federalni zavod za zapošljavanje navodi da je za programe zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka u 2026. godini osigurano više od 100 miliona KM, uz očekivani obuhvat oko 11.000 nezaposlenih osoba.
Programom „Obuka i rad kod poznatog poslodavca 2025“ obuhvaćeno je blizu 250 osoba, dok je kroz program „Obuka za tržište rada 2025“ dodatna znanja i vještine stjecala 1.121 nezaposlena osoba.
Prema evaluacijama ranijih programa, između 50 i 70 posto korisnika, zavisno od programa, ostaje zaposleno nakon isteka sufinansiranja.
Iako Zavod nema precizne podatke o tome koliko na poteškoće pri zapošljavanju utječu plate, uvjeti rada ili nedostatak kvalifikacija, potvrđuje da svi ti faktori imaju značajnu ulogu.
Poslodavci insistiraju na obukama prilagođenim potrebama privrede, dok sindikat poručuje da zapošljavanje mora pratiti i poboljšanje plata i uvjeta rada kako bi domaći radnici ostali u Bosni i Hercegovini.