Hadžifejzović: „Slijedi OZNA – Odjeljenje za zaštitu naroda, u vidu ispitivanja, intervjua. Ispitujemo Amandu Thorpe. Ona je stručnjakinja za vanjsku politiku i zapadni Balkan, viša saradnica u Evropskom centru pri Atlantic Councilu u Washingtonu. Provela je dvadeset godina radeći na pitanjima nacionalne sigurnosti u Kongresu SAD-a. Dvanaest godina radila je u Stalnom odboru za obavještajne poslove Predstavničkog doma. Moćna žena na moćnim pozicijama, s nevjerovatnom biografijom, govori za FACE.
Ruski ambasador sinoć kaže da je Dejton drugi najbolji ustav na svijetu, a Amanda kritikuje cijeli Dejtonski sporazum, uključujući i Ustav. Citiram: ‘Dejton je zaustavio rat, ali nije bio namijenjen da vodi i upravlja zemljom.’
Koja su ključna pitanja za ovu zemlju na koja vlast nema odgovore? To pitamo Amandu. I ovo: podržava li Amerika Dejton? Da li bi Amerika dala zeleno svjetlo za prekrajanje granica i razmjenu teritorija? Hoće li Amerika poslati specijalnog izaslanika u BiH koji bi trebalo da skroji novu BiH, bez entiteta i kantona? Šta će biti sa američkim sankcijama? Hoće li BiH u NATO i EU i kada?“
AMANDA THORPE ZA FACE: „Dejtonski sporazum nije bio zamišljen da traje trideset godina – vrijeme je za ustavnu reformu BiH!“
Američka stručnjakinja za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost, Amanda Thorpe, poziva na snažniji angažman Washingtona u Bosni i Hercegovini. Predlaže imenovanje specijalnog američkog izaslanika za ustavnu reformu, ubrzanje puta BiH prema NATO-u i novu Balkansku sigurnosnu inicijativu. Poručuje da je teritorijalni integritet BiH prioritet te da etničke podjele u sistemu vlasti koče razvoj države.
Thorpe o Dejtonskom sporazumu: “Vrijeme je za ustavnu reformu”
Thorpe smatra da je Dejtonski mirovni sporazum uspješno ispunio svoju osnovnu svrhu – zaustavljanje rata i uspostavljanje mira, ali da sadašnji ustavni okvir više ne odgovara potrebama Bosne i Hercegovine.
„Dejtonski mirovni sporazum bio je nedvosmislen uspjeh kao mirovni sporazum, ali nikada nije bio namijenjen da vodi i upravlja zemljom trideset godina. Dakle, uspješno je ispunio svoju svrhu, ali vrijeme je, tvrdim, da se ustavni okvir Bosne i Hercegovine ažurira. Postoje mnogi u Bosni, u Evropi, u Americi koji bi željeli vidjeti drugačije odluke za budućnost Bosne, članstvo u NATO-u, pristupanje EU. Ali trenutna struktura stvara prepreke napretku“, kazala je Thorpe.
O teritorijalnom integritetu BiH: “Washington neće podržati prekrajanje granica”
Thorpe je jasno istakla da američka politika ne podržava razmjenu teritorija, podjelu ili prekrajanje granica po etničkim linijama.
„Kao Amerikanka, politika SAD-a i američki zakon jasno govore da Washington neće podržati razmjenu teritorija ili podjelu ili prekrajanje granica duž etničkih linija. Dakle, to je moj stav. Slažem se s američkim zakonom i trenutnom politikom SAD-a“, naglasila je.
Osvrnula se i na prijedloge o stvaranju trećeg entiteta i davanju veće autonomije RS-u, poručivši: „Moj stav je da je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine primaran.“
O specijalnom američkom izaslaniku za ustavnu reformu
Jedan od konkretnih prijedloga iz njenog izvještaja jeste imenovanje specijalnog američkog izaslanika za ustavnu reformu Bosne i Hercegovine. Thorpe smatra da je kontinuirana pažnja Washingtona neophodna kako bi se otvorio prostor za promjene i napredak.
„Predlagala sam i pozivala na američkog izaslanika za ustavnu reformu. Mislim da je prikladno da se SAD ponovo angažiraju jer smo u Daytonu, Ohiju, stvorili ovaj okvir kao uspješan mirovni sporazum, ali ne kao trajan ustavni okvir za budućnost“, kazala je.
O Dodiku, sankcijama i lobiranju i Washingtonu
Thorpe je podsjetila da je dugogodišnja politika SAD-a bila uvođenje sankcija pojedincima koji provode takve aktivnosti, ali da su sankcije kasnije ukinute, uz brojne lobističke aktivnosti i druge faktore.
„Uz mnogo lobiranja i drugih faktora, sankcije su ukinute. I to je svakako bila odluka i prerogativ administracije. Znam da oni u Kongresu traže od administracije da ponovo razmotri aktere i pojedince u regiji te da procijeni ispunjavaju li oni koji destabiliziraju regiju ponovo kriterije za sankcije i treba li ih sankcionirati“, istakla je Thorpe.
O NATO-u do 2035. godine: “Što se prije dogodi, to bolje”
Thorpe zagovara članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u do 2035. godine, ali ističe da bi voljela da se taj proces završi i ranije. Prisjetila se i razgovora s predstavnicima NATO-a tokom ranije posjete Bosni i Hercegovini, kada je pitala kako napreduje proces članstva naše zemlje.
„Rekli su: ‘Sporo napredujemo.’ Dakle, vjerujem da bi sigurnosni kišobran NATO-a, kroz članstvo, zaista trebao obuhvatiti cijeli Balkan. To je razuman sigurnosni potez. Ali 2035. godina se činila razumnom. Što se brže desi, to bolje“, poručila je Thorpe.
O Balkanskoj sigurnosnoj inicijativi i odgovoru na utjecaj Kine i Rusije
Thorpe predlaže i Balkansku sigurnosnu inicijativu, zakonodavni prijedlog kojim bi se utvrdili prioriteti i sistematizirala američka sigurnosna pomoć državama regije. Pojasnila je i da ovaj prijedlog ne treba posmatrati kao vojni savez ili stvaranje balkanske unije.
„Uglavnom se radi o kontinuiranoj i trajnoj odbrambenoj saradnji između regije i Pentagona. Kinezi i Rusi igraju veliku ulogu u regiji. I kao Amerikanka, voljela bih da Amerika bude prvi izbor za partnera, a vjerujem da to i jeste, ali moramo ulagati novac u infrastrukturne projekte i partnerstva kako bismo SAD učinili partnerom, da se regija ne bi morala okretati Kinezima i Rusima“, poručila je Thorpe.
„Bosna i Hercegovina je moja omiljena balkanska zemlja”
Na kraju razgovora Thorpe je govorila o svojoj posebnoj povezanosti s Bosnom i Hercegovinom, ne krijući naklonost prema našoj zemlji i Sarajevu.
„Bosna i Hercegovina je moja omiljena balkanska zemlja. Sarajevo je moja omiljena evropska prijestolnica“, kazala je.
Smatra da Sjedinjene Američke Države imaju poseban razlog za snažniji angažman u Bosni i Hercegovini zbog svoje historijske uloge u stvaranju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Zaista vjerujem da Sjedinjene Države, kako bi osigurale budućnost Bosne, moraju sarađivati s onima u Bosni, onima u Evropi, kako bi se provele ove ustavne reforme. Mislim da postoji uvjerljiv argument da se SAD angažiraju u Bosni više nego u bilo kojoj drugoj zemlji zapadnog Balkana, iskreno. Od Dejtona je prošla cijela jedna generacija. Sada moramo prijeći u sljedeću fazu“, zaključila je Thorpe.
Cijeli ekskluzivni intervju s Amandom Thorpe gledajte na LINKU.