Njemačka bi uskoro mogla značajno ograničiti dolazak radnika sa Zapadnog Balkana. Vlada te zemlje početkom novembra usvojila je prijedlog kojim bi godišnja kvota za zapošljavanje radnika iz ovog regiona bila smanjena sa 50.000 na 25.000.
Riječ je o odluci koja je već bila najavljena u koalicionom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata, prije formiranja vlade.
Da bi izmjena stupila na snagu, potrebno je odobrenje Bundesrata, institucije koja predstavlja 16 njemačkih saveznih država. Glasanje je zakazano za 18. decembar.
Međutim, organizacije njemačkih poslodavaca upozoravaju da bi ova odluka mogla imati negativne posljedice po njemačku privredu, posebno građevinski sektor, u kojem već nedostaje veliki broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ograničenja.
Stroža migrantska politika
Zanimljivo je da se protivljenje ovoj mjeri može pronaći i među konzervativcima i među socijaldemokratama, ali iz različitih razloga i ideoloških opredjeljenja.
Konzervativci su tradicionalno bliži poslovnim krugovima i uglavnom nastoje donositi zakone koji će koristiti njemačkoj privredi. S druge strane, socijaldemokrate se zalažu za Njemačku koja će ostati otvorena za kontrolisan priliv migranata.
Međutim, u Njemačkoj je tokom proteklih desetak godina došlo do snažnog rasta krajnje desnice, a jedan od glavnih razloga njenog uspona bila je migrantska kriza iz 2015. godine, čije se posljedice osjećaju i danas.
Mnogi u Njemačkoj smatraju da je jedna od najvećih grešaka bivše savezne kancelarke Angele Merkel, inače veoma popularne tokom svog mandata, bila odluka da otvori njemačke granice za više od milion migranata s Bliskog istoka te iz južne i centralne Azije.
Kada je Friedrich Merz, lider njemačkih konzervativaca, postao kancelar, jedno od njegovih ključnih obećanja bilo je promijeniti migrantsku politiku i uvesti strožiju kontrolu granica.
Jedna od brojnih mjera predloženih u tom pravcu jeste i smanjenje kvote za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, iako se, kako je navedeno, dio članstva obje vladajuće stranke u principu protivi takvoj mjeri.
Građevinskom sektoru moglo bi nedostajati još 9000 radnika
Kako piše „Bau“, njemački medij specijalizovan za građevinsku industriju, ukoliko ovo pravilo stupi na snagu, moglo bi imati veoma ozbiljne posljedice po tu privrednu granu.
Ovaj medij prenosi izjavu Tima Olivera Milera, generalnog direktora Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, koji upozorava da bi zbog smanjenja kvote građevinskom sektoru moglo nedostajati gotovo 9000 prijeko potrebnih radnika.
Prema njegovim riječima, te radnike teško je zamijeniti domaćom radnom snagom ili zaposlenima iz drugih sektora jer mnogi od onih kojima bi bila uskraćena mogućnost dolaska imaju značajno praktično iskustvo.
Na njemačkom tržištu rada već nedostaje radnika s odgovarajućim kvalifikacijama, posebno za poslove na čeličnim i betonskim konstrukcijama.
Miler je rekao da je samo prošle godine oko 17.000 zaposlenih u građevinarstvu otišlo u penziju.
Radnici zaposleni na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu, kako je naveo, omogućavaju da se radovi na gradilištima odvijaju bez prekida.
Smanjenje njihovog broja moglo bi dovesti do kašnjenja i povećanja troškova stanogradnje i infrastrukturnih projekata, ali i usporiti privrednu aktivnost u lokalnim sredinama.
Miler je pritom podsjetio da su upravo stambena izgradnja i infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima njemačke vlade, navedenim u koalicionom sporazumu.
Svaki sedmi radnik u građevinarstvu ima strani pasoš
Sličnu ocjenu iznijelo je i Centralno udruženje njemačkog građevinarstva, koje navodi da svaki sedmi zaposleni u njemačkom građevinskom sektoru ima strani pasoš.
Kako je istakao Felix Paklepa, direktor ovog udruženja, Njemačka ne može istovremeno ograničavati dolazak radnika koji izvode građevinske radove, a očekivati da gradi stanove, obnavlja mostove i širi energetske mreže.
„Oko 35 posto svih do sada izdatih viza po osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim firmama. Za dobijanje saglasnosti potreban je konkretan ugovor o radu, a prema podacima Savezne agencije za rad, 98 posto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima za koje je obavezno socijalno osiguranje“, navodi „Bau“.
Predstavnici građevinskog sektora traže ukidanje ograničenja i što brži prelazak na potpuno digitalni postupak izdavanja viza.
Koliko je radnika iz BiH otišlo u Njemačku?
Nismo uspjeli pronaći podatak o tome koliko je radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo ovu vrstu vize, ali prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku iz 2024. godine, oko 7000 radnika iz BiH dobilo je posao te godine zahvaljujući ovoj uredbi.
Kada je riječ o njemačkim političkim i diplomatskim krugovima, s čijim smo predstavnicima prošle sedmice imali priliku i lično razgovarati, oni su skloniji primjeni ove mjere jer ne žele dodatno oslabiti tržišta rada zemalja našeg regiona.
S druge strane, mnogi od njih svjesni su i činjenice da radnici koji pronađu posao u Njemačkoj šalju novac svojim porodicama u matičnim zemljama, što ima značajnu ekonomsku i socijalnu komponentu.
Zbog toga pitanje smanjenja kvote nije važno samo za njemačke poslodavce već i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koje bi mogle osjetiti posljedice ograničavanja pristupa njemačkom tržištu rada.