Presuda koja ulazi u HISTORIJU: Prvi put IKADA jedna država zvanično proglašena krivom za GENOCID, evo šta sada MORAJU uraditi

HISTORIJSKA ODLUKA MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE U HAAGU: Mjanmar zvanično proglašen krivim za genocid nad narodom Rohingya.
U presudi bez presedana u historiji najvišeg suda Ujedinjenih nacija, vijeće sudija utvrdilo je da je vojska Mjanmara imala jasnu namjeru da uništi muslimansku manjinu u državi Rakhine. Mjanmaru naređena isplata odštete i omogućavanje povratka za više od milion izbjeglica.
- Advertisement -

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu donio je jučer, 19. novembra 2026. godine, historijsku, konačnu i obavezujuću presudu kojom je država Mjanmar proglašena direktno odgovornom za počinjenje genocida nad muslimanskom etničkom manjinom Rohingya. Ovo je prvi put od osnivanja suda 1945. godine da je jedna država proglašena krivom za izvršenje samog zločina genocida prema Konvenciji iz 1948. godine.

Presudu je nakon sedmogodišnjeg pravnog procesa pročitao predsjednik suda, japanski sudija Yuji Iwasawa, pred sudnicom u kojoj su prisustvovali brojni predstavnici međunarodne zajednice, pravni timovi, ali i preživjeli svjedoci zločina iz 2017. godine.

- OGLAS -

Jedini razuman zaključak: Namjera uništenja

- OGLAS -

Ključnu tačku optužnice – da je Mjanmar prekršio Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida – Sudsko vijeće od petnaest sudija potvrdilo je većinom glasova (9 prema 6).

Sud je u obrazloženju naveo da dokazi o brutalnim vojnim operacijama tzv. čišćenja iz augusta 2017. godine u sjevernoj državi Rakhine, uključujući masovna ubistva civila, sistematsko seksualno nasilje, spaljivanje više od 390 sela i prisilno protjerivanje preko 700.000 ljudi, vode samo jednom zaključku.

“Način na koji su operacije izvedene, obim razaranja i specifično ciljanje pripadnika grupe Rohingya ukazuju na to da je jedini razuman zaključak postojanje specifične namjere da se uništi znatan dio ove populacije”, navedeno je u sažetku presude.

Pored direktne odgovornosti za izvršenje genocida, sud je utvrdio:

- OGLAS -
  • Nesprečavanje genocida: Mjanmar je proglašen krivim jer nije poduzeo mjere da spriječi zločine (glasovima 9 prema 6).
  • Nekažnjavanje počinilaca: Utvrđeno je da vlasti nisu provele vjerodostojne istrage niti kaznile odgovorne unutar vojnih i paravojnih struktura (glasovima 11 prema 4).
  • Odbačena tačka za direktno podsticanje: Sud je jedino odbacio optužbu za direktno i javno podsticanje na genocid od strane samog državnog vrha, ocijenivši da za tu specifičnu pravnu kvalifikaciju nije pređen visok prag dokazivanja.

Šta je naređeno Mjanmaru?

Odluka Međunarodnog suda pravde je konačna i na nju ne postoji pravo žalbe. Sud je naložio vlastima u Mjanmaru niz konkretnih mjera koje moraju provesti:

  1. Hitni prekid nasilja: Obustava svih preostalih genocidnih radnji i diskriminatornih praksi protiv Rohingya koje i dalje žive u Mjanmaru.
  2. Siguran povratak izbjeglica: Osiguravanje uslova za dobrovoljan, siguran i dostojanstven povratak više od 1,1 milion izbjeglica koje se trenutno nalaze u kampovima u susjednom Bangladešu, uključujući regiju Cox's Bazar.
  3. Povrat imovine i državljanstva: Vraćanje oduzete zemlje i domova, te ukidanje sistemske diskriminacije koja im uskraćuje osnovna ljudska prava.
  4. Isplata odštete (reparacije): Većinom glasova (10 prema 5), sud je naložio Mjanmaru da isplati finansijsku odštetu žrtvama i preživjelima.

Mjanmar ima rok od dvije godine (do novembra 2028. godine) da sudu dostavi detaljan izvještaj o poduzetim koracima i mehanizmu za isplatu reparacija.

Od Gambije do Haaga: Ovo je bio put do presude

Ovaj proces predstavlja jedinstven presedan u međunarodnom pravu. Tužbu protiv Mjanmara nije podnijela susjedna država, već mala zapadnoafrička država Gambija u novembru 2019. godine, uz podršku Organizacije islamske saradnje (OIC). Gambija se pozvala na načelo da sve potpisnice Konvencije o genocidu imaju obavezu da reaguju na njeno kršenje, bez obzira na geografsku udaljenost.

Tokom procesa ostao je upamćen i nastup bivše mjanmarske liderke i dobitnice Nobelove nagrade za mir, Aung San Suu Kyi, koja je u decembru 2019. lično doputovala u Haag kako bi branila vojsku svoje zemlje, tvrdeći da je riječ o legitimnim antiterorističkim operacijama. Samo nešto više od godinu dana kasnije, u februaru 2021., ista ta vojska izvela je državni udar i uhapsila Suu Kyi.

Izazov provedbe na terenu

Iako su organizacije za ljudska prava i predstavnici naroda Rohingya presudu dočekali sa suzama i ocijenili je kao “dan trijumfa istine nad decenijama negiranja”, pravni stručnjaci upozoravaju da će njena primjena u praksi biti izuzetno teška.

Mjanmarom i dalje upravlja vojna hunta – ista struktura koja je osmislila i provela zločine 2017. godine – dok se zemlja nalazi u stanju razornog građanskog rata. Ukoliko Mjanmar odbije provesti odluku suda, slučaj se može proslijediti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje provedba zavisi od političke volje velikih sila i eventualnog ulaganja veta.

Paralelno s ovim postupkom protiv države, pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) nastavljaju se procesi za utvrđivanje individualne krivične odgovornosti komandanata Mjanmarske vojske.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA