Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa poručila je evropskim i ukrajinskim zvaničnicima da želi da Kijev postigne mirovni sporazum s Rusijom do početka januara, prije nego što demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom, piše „Financial Times“ (FT), pozivajući se na četiri osobe upoznate s razgovorima.
Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff i njegov zet Jared Kushner ovog mjeseca su u Abu Dhabiju obnovili pregovore s Ukrajinom i Rusijom, nakon osam mjeseci pauze zbog rata s Iranom.
Posljednjih dana održali su i niz sastanaka s ruskim, ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u Moskvi, Dublinu i Berlinu. Prema sagovornicima FT-a, na tim susretima poručili su da se s postizanjem dogovora žuri.
„Amerikanci snažno guraju i postoji bojazan da bi Ukrajina morala napraviti velike ustupke da bi se uopće približili dogovoru“, rekao je jedan evropski zvaničnik nakon sastanka s Kushnerom i Witkoffom.
„Amerikanci žure, Putin ne žuri“, poručio je drugi izvor.
Strah u Kijevu zbog mogućih ustupaka
Trumpova Republikanska stranka na izborima ovog mjeseca izgubila je kontrolu nad oba doma Kongresa, a od demokrata se očekuje veća podrška Kijevu i snažniji pritisak na Moskvu.
Iako Trump zadržava široke ovlasti u vođenju mirovnih pregovora, demokrate žele kroz zakone ojačati podršku Ukrajini i uvesti nove sankcije Rusiji. Najavili su i da će iskoristiti nadzorne ovlasti kako bi ispitali Trumpovu vanjsku politiku, kao i poslovne interese Witkoffa i Kushnera.
Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za FT da je postavljeni rok pojačao strah u Kijevu da bi predsjednik Volodimir Zelenski mogao biti primoran pristati na dogovor pod uslovima Moskve prije nego što demokrate preuzmu Kongres.
„Trump voli Putina i želi sve ovo završiti do januara“, rekao je zvaničnik, dodajući da bi Rusija „mogla dobiti bolje uslove“ ukoliko se dogovor postigne prije januara. Bijela kuća nije odgovorila na upit FT-a.
Ukrajinski zvaničnici ograničenje brzine Starshielda, vojne verzije satelitskog sistema Starlink kompanije „SpaceX“ Elona Muska, kao i višemjesečna kašnjenja u isporukama presretača za sisteme „Patriot“, vide kao dio američkih napora da se oslabi položaj Kijeva i pojača pritisak na Ukrajinu da napravi ustupke Rusiji.
Jedan visoki ukrajinski zvaničnik postupke Trumpove administracije nazvao je „jasnim izborom“ da se Moskvi pomogne u osiguravanju povoljnijih uslova u pregovorima.
Putinovi zahtjevi i ruski uslovi
Trump se ove sedmice u Kini sastao s Vladimirom Putinom, nakon čega je rekao da mu je ruski predsjednik jasno poručio kako je Moskva „spremna za mir“.
Putin je u četvrtak, nakon samita s Trumpom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Shenzhenu, zatražio da Ukrajina i njeni evropski saveznici prihvate „kompromise“ i „realnost“.
To podrazumijeva raniji ruski zahtjev da Kijev Moskvi prepusti teritorije u Donbasu, ključnom dijelu fronta, ali i da odustane od budućeg članstva u NATO-u te prihvati ograničenja svojih oružanih snaga.
Rusija traži i velike promjene evropskog sigurnosnog poretka uspostavljenog nakon Hladnog rata, uključujući povlačenje vojnika i oružja NATO-a s njegovog istočnog krila. Prema pisanju FT-a, SAD od Ukrajine zasad nisu zatražile konkretne ustupke.
Dva izvora upoznata s razmišljanjima u Kremlju rekla su da Rusija planiranom kampanjom zračnih udara želi ojačati svoju poziciju u budućim pregovorima, zbog čega je malo vjerovatno da će pristati na brz dogovor.
Pregovori su, osim toga, tek nedavno počeli obuhvatati šira sigurnosna pitanja u Evropi, za koja je Putin rekao da moraju biti dio svakog konačnog sporazuma.
Evropske zemlje žele da se najprije postigne prekid vatre, a da se tek potom razgovara o široj sigurnosnoj arhitekturi Evrope. Također traže formalnu ulogu u pregovorima.
Rusija je poručila da bi za konačni dogovor bio potreban i doprinos evropskih zemalja, ali se Putin nije obavezao na proširenje pregovora.
Dva zvaničnika rekla su da bi Trump o okončanju rata mogao razgovarati s evropskim liderima na samitu G20, koji će sljedećeg mjeseca organizovati u Miamiju.
Međutim, visoki francuski zvaničnik izjavio je da na samitu neće biti pregovora s Evropljanima o Ukrajini jer ta zemlja nije pozvana. Trump je na skup pozvao i Putina, koji se još nije izjasnio o tome hoće li prisustvovati.
Sigurnosne garancije po uzoru na član 5 NATO-a
SAD tvrde da Moskva pristaje na mogući dogovor prema kojem bi Ukrajina dobila sigurnosne garancije zapadnih zemalja, zasnovane na principu člana 5 NATO-a o zajedničkoj odbrani.
„Mislim da je to nešto za šta je predsjednik Trump otvoren, ali to očito mora biti u interesu Amerike. Mislim da smo Ruse uvjerili da prihvate koncept prema kojem bi se svaka sigurnosna garancija za Ukrajinu zasnivala na članu 5“, rekao je Kushner u četvrtak u Berlinu.
Upitan o tim garancijama i o tome je li o njima razgovarao s Putinom, Trump je u petak izjavio:
„Naša strana će iznositi stvari jer je to i rat za javno mnijenje. Mi ćemo govoriti svoje, oni svoje.“
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji je učestvovao u posljednjoj rundi pregovora u Abu Dhabiju, u petak je, prema agenciji „Interfax“, rekao da je „čak i formula kvazičlanstva Kijeva u NATO-u neprihvatljiva“.
„Neka priznaju nepovredivost našeg zahtjeva da Ukrajina nikada ne može ući u NATO. Kada se to desi, mislim da možemo razgovarati o sigurnosnim garancijama“, poručio je Rjabkov.