Broj zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji tokom prvih deset mjeseci ove godine osjetno je smanjen, ali je istovremeno izdato više radnih dozvola nego u istom periodu prošle godine.
Među stranim radnicima i dalje su najzastupljeniji državljani Bosne i Hercegovine, piše „Hercegovina.info“.
Prema podacima splitske policije, od januara do kraja oktobra 2026. godine zaprimljena su 22.440 zahtjeva za boravak i rad stranaca, što je 5152 zahtjeva manje nego u istom periodu 2025. godine.
Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva, 4516 odnosilo se na produženje postojećih dozvola, dok je ukupno izdato 16.910 dozvola za boravak i rad. To je za 1340 dozvola, odnosno približno 8,6 posto, više nego godinu ranije.
Manje novih zapošljavanja, više produženja dozvola
Rast broja izdatih dozvola prvenstveno je rezultat povećanja broja produženja postojećih dozvola i sezonskog zapošljavanja. Istovremeno, za novo zapošljavanje izdata je 881 dozvola manje nego prošle godine.
Najveći broj dozvola odnosi se na radnike zaposlene u ugostiteljstvu i turizmu, a slijede građevinarstvo, trgovina i industrija.
Kada je riječ o porijeklu stranih radnika, državljani Bosne i Hercegovine i dalje su među najzastupljenijima, uz radnike iz Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Filipina i Indije.
Strožiji uslovi i nova pravila za strane radnike
Za izdavanje dozvole za boravak i rad potrebno je ispuniti zakonom propisane uslove, uključujući važeću putnu ispravu i ugovor o radu, a u određenim slučajevima i dokaz o nekažnjavanju.
Ukoliko poslodavac radniku osigurava smještaj ili učestvuje u njegovom pronalasku, potrebno je dostaviti i dokaz da smještaj ispunjava propisane standarde.
Dozvola može biti odbijena i zbog neispunjavanja drugih zakonskih uslova, uključujući negativno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i u slučaju da poslodavac ne ispunjava kriterije za zapošljavanje stranaca.
Splitska policija navela je da su od početka godine četiri dozvole za boravak i rad ukinute nakon donošenja odluka o protjerivanju i zabrani ulaska i boravka u Hrvatskoj.
Kako ističu, takve odluke donose se nakon pojedinačne procjene okolnosti, težine djela i ponašanja osobe, uz provođenje odgovarajućeg upravnog postupka.
Od juna 2027. obavezno poznavanje hrvatskog jezika
Izmjenama propisa u Hrvatskoj omogućeno je izdavanje određenih radnih dozvola u trajanju do tri godine, olakšana je promjena poslodavca i zanimanja, a uređeno je i pitanje dozvoljenog perioda nezaposlenosti stranih radnika.
Sezonske radne dozvole također mogu važiti do tri godine, uz ograničenja u pogledu trajanja rada koja zavise od vrste dozvole.
Od 4. juna 2027. godine dio stranih radnika morat će dokazati osnovno poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma na nivou A1.1.
Ipak, postoje izuzeci. Obaveza polaganja jezičkog ispita neće se odnositi na osobe koje govore neki od južnoslavenskih jezika, kao ni na one koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj. Ova odredba neće se primjenjivati ni na sezonske radnike.