Matična mliječ često se predstavlja kao prirodni dodatak prehrani s brojnim zdravstvenim koristima, ali naučni dokazi za dio tih tvrdnji još su ograničeni. Poseban oprez potreban je osobama koje imaju alergije, uzimaju određene lijekove ili imaju pojedina zdravstvena stanja.
Matična mliječ je bjelkasto-žuta materija koju pčele radilice proizvode za prehranu ličinki i matice. Sadrži proteine, masne kiseline i vitamine B skupine, a na tržištu se može pronaći kao svježi proizvod, dodatak prehrani u kapsulama ili kao sastojak preparata za njegu kože.
Šta pokazuju istraživanja?
Istraživanja o njenom utjecaju na zdravlje daju različite rezultate. Kod osoba s dijabetesom tipa 2 pojedine analize ukazale su na blago smanjenje šećera u krvi, dok druge nisu pronašle značajan učinak. Dugoročna korist za kontrolu šećera zasad nije potvrđena.
Postoje i istraživanja koja ukazuju na moguće smanjenje ukupnog i LDL holesterola kod osoba s blago povišenim vrijednostima, ali matična mliječ nije potvrđena kao terapija za povišen holesterol.
Manje studije sugerišu da bi mogla ublažiti neke simptome PMS-a i menopauze. U jednom istraživanju žene koje su uzimale 1.000 miligrama dnevno tokom dva mjeseca prijavile su manje simptoma PMS-a, dok je drugo istraživanje na 200 žena pokazalo moguće smanjenje tegoba povezanih s menopauzom.
Postoje i preliminarni podaci o mogućem ublažavanju oralnog mukozitisa, odnosno upale i bolova u ustima kod osoba koje primaju hemoterapiju. Međutim, za ozbiljnije tvrdnje o utjecaju na tumore potrebna su znatno opsežnija istraživanja.
Ne postoji jedinstvena doza
Standardizovana doza matične mliječi nije utvrđena. U različitim istraživanjima korištene su količine od 150 do 6.000 miligrama dnevno, dok proizvođači dodataka prehrani najčešće preporučuju jednu do dvije kapsule dnevno.
Zbog toga se doziranje ne bi trebalo određivati samo na osnovu iskustava drugih korisnika ili reklamnih tvrdnji proizvođača.
Ko treba biti posebno oprezan?
Matična mliječ se uglavnom smatra sigurnom za većinu ljudi, ali može izazvati neželjene reakcije. Poseban oprez potreban je osobama alergičnim na pčele, med ili polen, kao i osobama koje imaju astmu ili ekcem.
Moguće reakcije uključuju osip, svrbež, kašalj, bolove u stomaku i druge želučane tegobe. Ozbiljna alergijska reakcija može izazvati stezanje u prsima, otežano disanje ili oticanje grla i tada je potrebna hitna medicinska pomoć.
Matična mliječ također može stupiti u interakciju s lijekovima. Može povećati rizik od krvarenja kod osoba koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi, dok u kombinaciji s lijekovima za dijabetes može dodatno sniziti nivo šećera u krvi. Moguće su i interakcije s hormonskom terapijom.
Zato činjenica da je riječ o prirodnom proizvodu ne znači automatski da je prikladan za svakoga. Osobe koje koriste terapiju ili imaju hronične zdravstvene probleme trebale bi se prije uzimanja posavjetovati s ljekarom ili farmaceutom.