Hadžikadunić: „Prijeteća situacija je dosta složena zato što imamo dosta aktera, međusobno suprotstavljenih. Na jednoj strani su Izrael, najmoćnija regionalna sila, i Sjedinjene Američke Države, najmoćnija svjetska sila. S druge strane je Islamska Republika Iran. Imamo na sceni strukturalni rat. Taj sukob je nastao kao sukob za rješavanje iranskog nuklearnog programa ili, iz perspektive SAD-a, kao sukob za rušenje iranskog režima. To se nije desilo. Iran je zagospodario Perzijskim zaljevom i tenzije su podignute na veoma visok nivo. Danas se zapravo rat vodi oko regionalnog poretka – ko će gospodariti Perzijskim zaljevom, ne samo danas i sutra nego u narednih 10, 20 ili 30 godina. Bojim se da će ovaj rat potrajati izvjesno vrijeme zbog toga što su, kako da kažem, ulozi jako visoki.“
Burak: „Sve više se u razgovorima spominje, posebno to spominje prvi čovjek SAD-a, Donald Trump, nuklearno oružje.“
Hadžikadunić: „Da, to je vrlo osjetljiva tema. Postoji devet država koje imaju nuklearno naoružanje i generalno je njihov zajednički cilj, odnosno interes, da se taj klub zadrži na broju devet. S druge strane, zapadne države, zajedno s Izraelom, protiv su toga da Iran posjeduje takvo naoružanje. Iran je do sada, s obzirom na to da je potpisnik međunarodnog Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja i član Međunarodne agencije za atomsku energiju, svoja nuklearna postrojenja izložio inspekcijskom nadzoru Agencije. Iran je, u skladu s ugovorom, želio razvijati nuklearni program isključivo u civilne svrhe. Međutim, zapadne države ne dopuštaju Iranu ni to i upravo je to tačka sporenja.“
Burak: „Govorili ste malo prije o mogućnosti, ne volim to zaista ni izgovoriti, ali o mogućnosti trećeg svjetskog rata. Imamo li povoda za strah?“
Hadžikadunić: „Veća je vjerovatnoća, s obzirom na to da mi sada živimo u toj dinamici, da dođe do sukoba. Kina raste i danas učestvuje s nekih 18 posto u globalnom BDP-u. Sve zapadne države zajedno učestvuju s nekih 25 posto globalnog BDP-a. Ali Kina je, da vas podsjetim, prije 26 godina, dakle 2000. godine, imala ekonomiju koja je bila tek jedna sedmina ekonomije Evropske unije. Danas su te dvije ekonomije izjednačene. To je jedna nevjerovatna ekonomska snaga koja raste brže od svih drugih aktera.“
Burak: „Evo, kada govorimo o toj užasnoj realnosti u kojoj živimo, ne smijemo izostaviti ni našu državu Bosnu i Hercegovinu, koja se itekako godinama susreće s problemima.“
Hadžikadunić: „Ja ću vas podsjetiti na nešto o čemu se možda ne govori često u medijima. SNSD je osnovan 1996. godine, službeno kao politička stranka, a Milorad Dodik je još za vrijeme rata, 1993. godine, okupio poslanike nezavisnih. I on je jedini, pazite, Josip Broz Tito vladao je od 1945. do 1980. godine. Dodiku nedostaje još pet godina da vlada duže od Josipa Broza Tita.
Okruženi smo članicama NATO-a i Evropske unije. U tom smislu, dokle god postoje integracije i Evropska unija i NATO savez, dokle god postoji sistem kolektivne sigurnosti, prisustvo NATO-a u BiH i EUFOR-a, čija se misija obnavlja svake godine, mi smo relativno sigurni. Mada danas niko nije 100 posto siguran.“