U Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku predstavljen je izvještaj o stanju provedbe mira u Bosni i Hercegovini za razdoblje od 16. aprila do 15. novembra 2019. godine, u sklopu kojeg je napomenuto da su entitetske vlade usvojile niz reformskih mjera programa Evropske unije, ali i sa žaljenjem istaknuto da nikakav napredak u formiranju vlasti nije postignut.
“U korijenu zastoja, barem na nivou države i Federacije, je podjela između najvećih nacionalnih stranaka – vladajućih stranaka sa sjedištem u Federaciji, Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), i vladajuće stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Njihove konkurentske vizije za zemlju i njihovo tumačenje Ustava Bosne i Hercegovine je često protiv uvjeta koji su dio civilnog aspekta Općeg okvirnog sporazuma za mir, za čiju sam provedbu odgovoran”, kazao je Inzko.
Naveo je kako se strane ne slažu oko temeljnih aspekata Ustava Bosne i Hercegovine, pri čemu neke stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj osporavaju samu ulogu i ovlasti države u njoj, kao i prethodno dogovorene politike i pravne obaveze prema Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
“U maju je dostavljeno mišljenje Evropske komisije vezano za evropske integracije Bosne i Hercegovine, u kojem je utvrđeno 14 ključnih prioriteta koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju ispuniti u sklopu procesa prema Otvaranje pregovora o pristupanju, što je trebalo motivirati političke vođe da prevaziđu svoje razlike i započnu s ključnim reformama. Umjesto toga, u augustu je sklopljen sporazum o načelima za formiranje vlasti koji su potpisali čelnici triju gore spomenutih političkih stranaka, a u februaru je istekao bez rezultata, što je dovelo do još većih nemira i prijetnji, posebno od SNSD-a, da se povuku iz postojećih sporazuma”, rekao je Inzko.
Naveo je kako je lider SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik zaprijetio da će povući Republiku Srpsku iz sporazuma o legalnom prijenosu nadležnosti s entiteta na državu koji su dva entiteta potpisali prije uspostave jedinstvenih Oružanih snaga BiH, jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeće BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
“Gospodin Dodik upozorio je da se svi zakoni i odluke doneseni ‘pod pritiskom visokog predstavnika’, čak i oni odobreni u Parlamentu Bosne i Hercegovine”, požalio se Inzko.
Govoreći o Uredu visokog predstavnika kazao je da je na vrhuncu rada 2002. godine OHR imao 700 uposlenika i budžet od 25 miliona eura, dok sada imaju 92 uposlenika i budžet od 5,3 miliona eura.
“Tokom mog mandata budžet je smanjen za 53 posto, a osoblje za više od 58 posto”, rekao je Inzko i dodao da su uprkos tome zadaci koje imaju uglavnom ostali isti.
“S obzirom na izazove koji su pred nama, Ured visokog predstavnika mora zadržati efikasnu sposobnost ublažavanja rizika za stabilnost i ohrabriti nepovratan napredak. Smanjenje broja uposlenika predstavlja veliki rizik za organizaciju, a smanjenje finansijskih sredstava samo pogoršava problem”, istakao je Inzko.
U dijelu izvještaja o vojnoj misiji EU u BiH istaknuo je da je posebno zabrinut nedavnim preustrojem nekih policijskih snaga u našoj zemlji u sve militariziranije formacije koje bi, ako im se daju duge cijevi i druga vojna oprema, imale dubok i destabilizirajući učinak na sigurno okruženje u BiH.
“U takvim okolnostima vjerujem da je praćenje zaliha oružja i municije oružanih snaga i policijskih agencija u BiH odgovarajuća mjera za osiguranje bolje svijesti o situacijama i promicanje izgradnje povjerenja u vrlo fragmentiranom sektoru za provođenje zakona i javnu sigurnost”, naveo je Inzko.
Kritikovao je vlasti u Kantonu Sarajevo jer su u junu usvojile “kontroverzne izmjene policijskog zakonodavstva” kojima se usprotivio i Sindikat policije, ali i koalicioni partneri u Vladi smatrajući neprihvatljivim omogućavanje neprimjerenog političkog miješanja u policijsku profesiju.
“U augustu je Vlada KS imenovala novog policijskog komesara”, dodao je Inzko.