U inauguracijskom govoru istakao je da je BiH potrebna stabilna parlamentarna većina koja bi svojim spektrom pokrivala cijelu državu te da izborni rezultati pokazuju da je takvu većinu moguće izgraditi, a da je sve drugo pitanje odgovornosti političkih aktera spram preuzetih obaveza.
Zahvalio je bivšim članovima Predsjedništva BiH, koji su uprkos brojnim izazovima uradili mnogo za narod BiH te da je njihov doprinos naročito vidljiv na deblokadi euroatlantskog puta BiH.
Pred novim sazivom je prilika, dodao je Džaferović, da na temelju urađenog, BiH ubrzano krene u društvo modernih i prosperitetnih evropskih država koje ljudi neće napuštati.
Da bi se to desilo, smatra da je potrebno paralelno voditi nekoliko procesa, reintegraciju zemlje i njenu integraciju u EU i NATO, što mora biti praćeno ubrzanim provođenjem ekonomskih i društvenih reformi.
Naglasio je da su ljudi u BiH umorni od beskorisnih i bespotrebnih prepirki te da žele mirno živjeti, a da je njihova dužnost i obaveza da im to i omoguće.
Za početak, kazao je, potrebno je da svi povedu računa o riječima koje izgovaraju u javnom prostoru, te da teške riječi, uvrede i neistine kreiraju lošu atmosferu koja proizvodi vještačke krize, umjesto da se svi bave rješavanjem stvarnih problema.
Naglasio je da reintegracija društva podrazumijeva jednaka prava za svakog građanina u svakom dijelu države, bez obzira na njegovu etničku i vjersku pripadnost kao i zajedničko djelovanje na ostvarivanju interesa države BiH.
Uvjeren je da veliki dio građana BiH želi da živi u takvoj BiH te da će upravo za takvu BiH i zalagati. Također je rekao da mladi ljudi odlaze u uređene evropske zemlje, te da se taj proces jedino može zaustaviti ako BiH načine takvom zemljom.
Istakao je da se BiH nalazi pred dobijanjem kandidatskog statusa za članstvo u EU te da je svima potrebno da dodatno ubrzaju evropski put BiH, a da ispunjavanje uslova za članstvo mora biti prioritet nultog reda.
Očekuje da novi saziv Predsjedništva BiH vodi odgovornu politiku koja se ogleda u kreiranju i očuvanju političke stabilnosti te da će poslati jasan signal svim institucijama u BiH da i one imaju ozbiljan i odgovoran odnos u izvršavanju obaveza.
Džaferović je naglasio da se svi doslovno moraju pridržavati Ustava, zakona i demokratskih principa i bez ikakve rezerve poštivati Dejtonski sporazum i njegovih 11 aneksa, kao i sve odluke međunarodnih sudova te da ne smije biti parcijalnog pristupa.
Džaferović je istakao da je promjena političkog stava legitimna, ali da se usvojeni zakoni moraju poštovati i mogu se mijenjati jedno tamo gdje su i usvojeni.
Govoreći o odbrani, istakao je potrebu daljnje reforme odbrambenog sistema BiH u skladu s NATO standardima te da Oružane snage BiH moraju u svakom trenutku imati kapacitet da mogu izvršiti zadaće i misije.
Naglasio je da je pored EU i NATO integracija, za BiH u prvom planu regionalna saradnja i saradnja sa susjedima gdje ima mnogo otvorenih pitanja koje je moguće riješiti samo razgovorom, međusobnim uvažavanjem i reciprocitetom te poštivanju međunarodnog prava.
Konstitutivna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine održava se danas u Sarajevu, a članovi državnog predsjedništva u narednom mandatu bit će Šefik Džaferović iz bošnjačkog, Željko Komšić iz hrvatskog i Milorad Dodik iz srpskog naroda.
Na oktobarskim Općim izborima najviše glasova za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda osvojio je Šefik Džaferović – 212.581 glasova ili 36,61 posto, iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić – 225.500 glasova ili 52,64 posto, dok je Milorad Dodik osvojio najviše glasova za člana državnog predsjedništva iz reda srpskog naroda – 368.210 glasova ili 53,88 posto.