Kako se pravilno hraniti, koje namirnice izbjegavati i kako ih kombinovati?
Dan započnite uzimanjem svježeg voća. Na taj ćete način u organizam unijeti svježe enzime i organizmu omogućiti kvalitetno probavljanje tokom dana uzetih prehrambenih namirnica. Voće treba jesti kao prvi jutarnji obrok, a tokom dana sat vremena prije ručka ili večere i 3 sata nakon ručka. Nutricionisti savjetuju da u istom obroku ne jedemo voće različitih grupa – dakle da ne jedemo zajedno kiselo ili polukiselo voće sa slatkim.
Svakodnevno konzumirajte prirodne sokove od voća i povrća. Svježe iscijeđen sok voća i povrća bez dodanih hemijskih tvari (aditiva, konzervansa..) snažna je potpora snazi imuniteta i kvaliteti zdravlja. Takav prirodno svježe iscijeđen sok uz dodanu jednu žlicu dobrog meda kontroliranog porijekla pravi je nektar koji obiluje vitaminima, mineralima i fitotvarima snažnog zaštitnog učinka i energetski bogat poželjni obrok.
Koncentrirane ugljikohidrate – tijesto, rižu ne jedite zajedno s koncentriranim bjelančevinama – mesom, peradi i ribom. Stoga tijesto, njoke, lazanje, i rižu jedite s obiljem svježeg povrća, a meso, perad i ribu također uz dodatak svježeg povrća ili variva.
Ne izgladnjujte se i ne preskačite obroke. Preskakanje obroka obično vodi u prejedanje pri prvom uzetom obroku, a istovremeno usporava metabolizam.
Pijte odgovarajuću količinu vode. Svoju tjelesnu težinu podjelite s 8 i dobiti ćete broj čaša od 2 dcl. koliko dnevno valja popiti vode.
Svaki dan jedite izbalansirane (biološki učinkovite) dnevne obroke kako bi u organizam putem 5 – 6 dnevnih programiranih obroka unijeli sve nužno potrebne hranjive tvari: bjelančevine, ugljikohidrate, nezasićene i esencijalne masti, vodu, te vitamine i minerale, kao i fito tvari i antioksidanse.
Izostavite upotrebu bijelog brašna, bijelog šećera, bijelog griza. Visoko rafinirane žitarice, kao i bijelo pecivo, hljeb, tjestenina oslobođeni su većine životno važnih hranjivih tvari, koje je nužno unijeti u organizam kao funkcionalne namirnice. Šećer dakako ima i svoju gorku stranu. Proces rafiniranja osiromašuje šećer i lišava ga hranjivih sastojaka koje prirodno sadrži. I ne manje važno smeđi šećer nije puno zdraviji, on nastaje iz bijelog i razlikuje se od bijelog svega 1%. Stoga koristite prirodni med poznatog podrijetla.
Uzimanje slastica i slatkiša treba svesti na minimum baš kao i uzimanje soli.
U pripremanju jela treba koristiti isključivo ulja poput maslinovog, sjajan izvor nezasićenih masnih kiselina, uljnih vitamina i minerala nužno potrebnih organizmu, s odličnim omjerom nezasićenih i esencijalnih masnih kiselina u svom sastavu.
Jedite po mogućnosti svježu (ne zamrznutu) hranu, uzgojenu prirodno bez pesticida i umjetnog gnojiva. Pijte svježe, a ne dugotrajno mlijeko i uzimajte fermentirane mliječne proizvode. Trajno mlijeko da bi trajalo 6 ili 12 mjeseci sadrži bezbroj hemijskih dodataka – aditiva, konzervansa, stabilizatora…
Jedite ribu dva do tri puta sedmično. Riba je bez kolagena, te je izuzetno lako probavljiva bjelančevina koja neće opteretiti rad probavnog sistema. Riba i riblje ulje kao sjajan izvor dugolančanih masnih kiselina: štite arterije od oštećenja, reduciraju razinu masnoća u krvi, snizuju štetni holesterol, štite srce, djeluju porotuupalno, ublažavaju simptome migrene, jačaju mentalnu energiju,obrambeni sistem čine snažnim i kvalitetnim.
Jedite ugljikohidrate punog zrna tzv. cjelovitih žitarica. Svaki dan jedite po mogućnosti svježe pripremljene obroke, a treba izbjegavati uzimanje gotove i polugotove hrane i njihovo podgrijavanje. Umjesto crne kafe i alkoholnih napitaka pijte čajeve.
Izuzetno je važno svakodnevno biti tjelesno aktivan – pješačiti, plivati, gimnasticirati i spavati minimalno sedam sati. I za kraj ono najvažnije što treba zapamtiti: treba jesti raznovrsno i s pravom mjerom. Na taj način ćemo u organizam unijeti većinu životno važnih hranjivih tvari, te ćemo izgraditi i održati zdravlje.