Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je antisemitizam prijetnja koja podriva demokratske vrijednosti i ljudska prava, javlja Anadolu Agency (AA).
Đukanović je na forumu, koji se u Jerusalimu održava povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, rekao da je neopohodan koordinisan i globalan odgovor na širenje antisemitizma.
“Antisemitizam nije problem i prijetnja isključivo za jevrejski narod. To je zajednički problem svih nas, prijetnja koja razara društva u cjelosti, podriva demokratske vrijednosti i ljudska prava i nema granica. Koordinisan i globalan odgovor je neophodan i Crna Gora mu se bespogovorno pridružuje”, kazao je Đukanović.
On je istakao da je Crna Gora nepokolebljiva da u uslovima rastuće nesigurnosti i pojačanog antisemitizma, kako tvrdi, proaktivnim pristupom sprječava sve znakova mržnje i netrpeljivosti. Đukanović je rekao da će Crna Gora braniti vrijednosti multietničke demokratije koje vijekovima baštini kao najvažniji strateški cilj.
“Zajedničkim naporima na nacionalnom i međunarodnom nivou, jačanjem najviših standarda demokratije i obrazovanjem kao najmoćnijim oružjem savremenog doba, naša beskompromisna borba za jednakost i sjećanje na žrtve Holokausta može da bude snažan zalog za bolji i sigurniji svijet”, smatra Đukanović.
On je podsjetio da je Crna Gora država koja je utemeljena na istorijskim vrijednostima antifašizma i istakao da će biti privržena očuvanju sjećanja na žrtve Holokausta. Đukanović je rekao i da je Crna Gora odlučna da kroz obrazovni sistem osigura da žrtave jevrejskog i drugih naroda nikada ne budu zaboravljene.
“U vremenima u kojima počinju da blijede sjećanja na važnost antifašističkih tekovina, kako zbog protoka vremena, tako i zbog rasta ekstremno desnih politika koje pokušavaju da prekrajaju istoriju i relativizuju odgovornost fašista, ovakvi događaji još više dobijaju na značaju”, dodao je Đukanović.
Kako je rekao, Crna Gora, koja je ponosna na prvi opštenarodni ustanak u Evropi protiv fašizma 13. jula 1941. godine, ponosna je i na činjenicu da je jedna od rijetkih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon Drugog svjetskog rata nego prije njegovog početka.