Razlog toge je zato što Centralna izborna komisija (CIK) nije donijela odluku o tome na koji će način taj izbor biti vršen.
I ne samo da ne donose odluku, već javnost ne obavještavaju šta se uopće dešava. Branko Petrić, predsjednik CIK-a upućuje novinare na Maksidu Pirić, glasnogovornicu CIK-a koja ne može ništa reći upravo bez njega!?
Njegova neodgovornost ide toliko dalek, da zbija šale na sjednicama, dok javnost sve zabrinutija očekuje formiranje vlasti.
Premda je bilo najava da će CIK to učiniti prošle sedmice, ipak je sve i dalje na čekanju, pa se tako odgađa i uspostava vlasti u BiH.
Ukoliko su članovi CIK-a čekali plenarna sjednica Ustavnog suda BiH koja je održana 29. Decembra trud im je propao. Apelacija Borjane Krišto nije bila na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda, a čija je naredna sjednica zakazana tek za 30. Januar 2019.
Špekuliralo se da će se na dnevnom redu ove sjednice 29. 12. naći i apelacija zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti odredbe iz Ustava FBiH koja predviđa izbor delegata u Dom naroda iz svih kantona i svih konstitutivnih naroda, ako su takvi izabrani u kantonalnim skupštinama, ali je sve ostalo na nivou spekulacija.
Optimisti su, pak nadali se da će na prijedlog nekog sudije ona bude uvrštena naknadno, ali nije.
Stoga ne čudi nervoza javnosti što CIK uporno izbjegava donijeti odluku, jer svakako će ista biti podložna reviziji Ustavnog suda BiH.
Inače, službe CIK-a su još 30. novembra dobile zadatak da izrade više prijedloga u vezi s budućim preraspodjelama mandata u Domu naroda FBiH u skladu s raspravom članova CIK-a.
Podsjetimo, odredba Ustava FBiH glasi: “Konstitutivni narodi i grupa ostali bit će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede.”
Raspodjela mandata u Domu naroda FBiH po popisu iz 2013. isključila bi mogućnost da u taj dom budu birani delegati iz reda bošnjačkog naroda iz Livna, Posavine, Zapadne Hercegovine, dok ne bi bilo Hrvata iz Unsko-sanskog kantona, niti Srba iz Goražda i Posavine.
Ovakvoj raspodjeli su se i u toku pregovora u vezi Izmjena izbornog zakona BiH protivile sve bošnjačke stranke, tako da bi i na eventualnu odobravajuću odluku Suda BiH, na nju uslijedilo osporavanje pred Ustavnim sudom BiH.