Bosanskohercegovačke vlasti još uvijek nisu izdvojile posebna sredstva za provedbu Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja ističe u ovoj godini, niti su u njenu provedbu uključene sve institucije koje su planirane, a nije uspostavljen ni jasan sistem prevencije terorizma u svim lokalnim zajednicama, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Šaćir Gostevčić je prije šest godina posljednji put ispratio sina Asmira, koji je sa suprugom i troje djece otišao u Siriju, na teritoriju terorističke organizacije, takozvane Islamske države.
Dvije godine poslije sin Asmir je poginuo i Šaćir danas očekuje povratak njegove supruge s djecom, koji se već duže od godinu dana nalaze u kampu “Al-Hol” u Siriji koji kontrolišu kurdske snage. Nije siguran da bi Livno bilo najbolja sredina u koju se trebaju vratiti.
“Ova sredina nije vezana za institucije koje bi joj mogle pomoći u budućem periodu u preodgoju djece. A ovdje da to rade zbog jedne familije, ne znam, to je vrlo teško”, kaže on.
Rad s desetinama povratnika iz Sirije novo je iskustvo za Bosnu i Hercegovinu. Domaće institucije se posljednje dvije godine pripremaju za rad sa ženama i djecom i deradikalizaciju zatvorenih muškaraca, bivših boraca takozvane Islamske države.
Četiri i po godine nakon usvajanja Strategije, kojom je zaustavljen odlazak građana BiH u Siriju, povratak desetina porodica bit će stvarni test koliko su domaće institucije radile na preventivnom dijelu Strategije, koji ujedno čini i njen najveći dio.
U dvije institucije u Zenici, gradu gdje je Šaćirov sin živio prije nego što je otišao u Siriju i gdje živi porodica njegove supruge, kažu da nisu aktivno učestvovali u provedbi aktivnosti iz Akcionog plana za provedbu Strategije.
Iz Centra za socijalni rad u Zenici su za BIRN BiH kazali da su njihovi uposlenici prolazili obuke u kojima su se upoznali s temama terorizma i radikalizacije, ali da nisu dobili finansijska sredstva za provedbe aktivnosti iz Strategije.
U Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) su BIRN-u BiH rekli da su se njihove aktivnosti odnosile na učešće na konferencijama o uključivanju migranata u obrazovni sistem kao vid “prevencije i borbe protiv terorizma”, ali da te aktivnosti nisu nastavljene iz nekoliko razloga, među kojima su nedostatak novca i “neophodne koordinacije s nivoa institucija BiH, prema institucijama isključivo nadležnim za obrazovanje na svom području”.
Kroz više od 40 ponavljanih zahtjeva institucijama tokom posljednje dvije godine BIRN BiH je dobijao slične odgovore – da Strategija teško dolazi do lokalnih nivoa vlasti i da za njeno provođenje nisu predviđena posebna novčana sredstva, osim kroz donacije stranih donatora.
Odgovori iz prošle i ove godine pokazuju da je u proteklih 12 mjeseci napravljen ograničen napredak u uspostavljanju sistema prevencije terorizma u lokalnim zajednicama i da još uvijek nije napravljen niti jedan kompletan izvještaj o provedbi Strategije.
Sagovornici BIRN-a BiH slažu se da je u najvećem dijelu implementiran sigurnosni dio Strategije, da je zaustavljen odlazak na strana ratišta i da nije bilo terorističkih napada u BiH u posljednjih nekoliko godina, ali da preventivni dio i dalje predstavlja izazov.
Joeri Maas, šef za planiranje i politiku iz Misije OSCE-a u BiH, organizacije koja je sve vrijeme pratila provedbu Strategije, kaže kako “ono što je jedinstveno za ovu strategiju jeste dodavanje stupa prevencije, koji je ranije nedostajao”.
“Ono što se zahtijeva u stupu prevencije jeste pristup koji obuhvaća cijelo društvo, pristup koji obuhvaća cijelu vladu, a to se ne oslanja samo na, da tako kažemo, tradicionalne sigurnosne aktere, poput policije, obavještajnih službi, tužilaštava”, kaže Maas i objašnjava da je u tom dijelu BiH imala problem već kod pripremanja teksta Strategije jer “nisu sva ministarstva i relevantne organizacije u okviru stupa prevencije sudjelovale u radu radne grupe”.
“Ako Nadzorno tijelo za provedbu Strategije odražava samo tradicionalne sigurnosne aktere, onda postoji vrlo malo instrumenata da se to nadzorno tijelo aktivno uključi u stup prevencije u Strategiji. Jer nemaju nadležnost, nemaju nikakve instrumente da se uključe u aktivnosti organa za socijalnu zaštitu u nekom od kantona, naprimjer”, kaže Maas.
Nadzorno tijelo, koje je počelo s radom 2017. godine, uključivalo je 14 predstavnika sigurnosnih agencija. Predstavnici tih agencija su učestvovali i u samom pisanju Strategije, zbog čega je ona prilično okrenuta sigurnosnim pitanjima, smatraju stručnjaci.
Vlado Azinović, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, objašnjava da su Strategiju “prije svega pisali ljudi iz sigurnosnog sektora”, ali da su u njenu izradu bili uključeni i drugi ljudi iz nevladinog sektora, vjerskih i akademskih zajednica.
“Strategija je pisana brzo i možda je bila sekuritizirana, previše ostavljena u domenu sigurnosti, ali su okolnosti bile takve da je sigurnosni aspekt i prije svega sigurnost građana BiH bila naš primarni interes”, kaže Azinović i dodaje da je Strategija pisana u vrijeme velikog broja odlazaka stanovnika BiH na strana ratišta u Siriju i Ukrajinu.
Mario Janeček, šef Odjela za borbu protiv terorizma u Ministarstvu sigurnosti, objašnjava da je Strategija sastavljena od četiri dijela – preventivni, dio o istragama i krivičnom gonjenju, zaštita kritične infrastrukture i odgovor na terorističke napade.
On smatra kako BiH nije zaostala u provođenju mjera prevencije.
“Na kraju je naš cilj ono što je zacrtano po Strategiji – da budemo prisutni u svim lokalnim zajednicama u BiH. Naravno, ta finansijska ograničenja i ograničenje kapacitiranosti ćemo teško moći samostalno prebroditi u narednoj godini. Mislim da će to dugoročno ostati jedan veliki izazov”, kaže Janeček.
On izdvaja proces preuzimanja prve grupe povratnika iz Sirije, koja je uključivala borce takozvane Islamske države i žene i djecu, kao uspješan primjer zrelosti domaćih institucija da se suoči sa ovim problemom, ali priznaje da taj odnos još uvijek nije sveprisutan i sistemski. Važeća Strategija ne navodi izričito kako raditi s povratnicima, osim procese rada sa osuđenim borcima u zatvorima.
U Akcionom planu se navodi da će u preventivni dio Strategije biti uključene socijalne i obrazovne službe na svim nivoima i u svim lokalnim zajednicama.
Primjeri rada u lokalnim zajednicama, poput pilot projekata u Brčkom i Zvorniku, koji uključuju veliki broj institucija i preventivni rad, trebali bi se provoditi u mnogo više zajednica, smatraju stručnjaci. To bi trebala omogućiti nova Strategija koja će biti pripremana u toku 2020. i koja treba da počne da se primjenjuje od naredne godine.