Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je da, kroz izmjenu Zakona o izbornu poslanika i odbornika, treba povećati broj žena u crnogorskom parlamentu, javlja Anadolu Agency (AA).
Brajović je na sjednici “Ženskog parlamenta” kazao da se borba za ravnopravnost žena ne može voditi samo donošenjem zakona već i njihovom primjenom.
“Skupština ima svoj dio odgovornosti za postizanje pune ravnopravnosti muškaraca i žena u Crnoj Gori. Imamo važnu ulogu da donosimo zakone koji će uticati na stvaranje ambijenta u kojem će žene i muškarci u Crnoj Gori imati jednake prilike. U crnogorskom parlamentu je 30 odsto žena, a mi smo kroz izmjene izbornog zakona predložili da ih bude 40 posto. Naravno, takva odluka zavisi od političke volje jer je zakon potrebna dvotrećinska većina”, kazao je Brajović.
On je podsjetio da je parlament, prije 13 godina, donio Ustav Crne Gore koji garantuje jednakost muškaraca i žena i zabranjuje diskriminaciju po bilo kom osnovu. Brajović je istakao da je parlament usvojio i niz zakona kojima se spriječava diskriminacija žena.
“Svi smo zajedno sazrijevali kao društvo i mijenjali zakonodavni okvir u skladu sa relanošću u Crnoj Gori. Danas razumijemo koliko je, pored donošenja dobrih zakona, važno analizirati i njihovu primjenu i unaprieđivati ih ako uočimo da nisu dovoljno efikasni”, rekao je Brajović.
Predsjednica “Ženskog parlamenta” Nada Drobnjak kazala je da je suština 8. marta sjećanje na sve žene koje su se borile i ostvarile prava koja su danas realnost. Ona je istakla još puno treba raditi na unaprijeđivanju položaja žena.
“Mi smo danas na ramenima njihovog uspjeha i moramo ostaviti dobar trag i za buduće generacije. Ne smijemo se uspavati i moramo svakog dana biti svjesne da je rodna ravnopravnost podjednako važna i za žene i za muškarce”, kazala je Drobnjak.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica istakla je da su prije 74 godine, donošenjem Ustava Republike Crne Gore, žene u toj Jugoslovenskoj republici i formalno postale jednake sa muškarcima. Ona je podsjetila i da žene u Crnoj Gori do 1946. godine nisu imale pravo glasa.
“Borba za postizanje ravnopravnosti u društvu počela je još za vrijeme knjaza Nikole Petrovića koji je svojim životnim primjerom isticao da za njegove kćerke nije bila samo važna udaja već prvenstveno školovanje u prestižnim evropskim internatima”, kazala je Medenica.
Predsjedavajuća Ustavnog suda Crne Gore Desanka Lopičić upozorila je da je bio dug put od normativne jednakosti do suštinske ravnopravnosti žena i muškaraca u Crnoj Gori. Ona je pojasnila da Ustav obezbijeđuje stabilnost u državi i garantuje ljudska prava i slobode.
“Ali nije moguće uvijek apsolutno obezbijediti tu harmoniju između željenog i postojećeg. Između onoga što smo ugradili u ustavne i zakonske norme i onoga što se dešava u stvarnosti. To je model kome teži crnogorsko društvo”, kazala je Lopičić.