Stupanjem na snagu Konvencije o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije, od 1950. godine se 23. mart obilježava kao Međunarodni dan meteorologije. Tim povodom odlučili smo uraditi intervju sa našim meteorologom.
Iako još uvijek amater meteorolog, naš dvadesetdvogodišnji Nedim je kroz dvoipogodišnji rad na našoj televiziji već mnogo puta pokazao i dokazao da zna raditi svoj posao profesionalno te da uživa u njemu svakog dana. No i povrh radnih obaveza, proteklih šest mjeseci je svoje slobodno vrijeme trošio na naučni rad koji je radio sa još dva profesora meteorologije – dr. Vladom Spiridonov sa Odsjeka za geofiziku Univerziteta u Beču te dr. Mlađenom Ćurićem sa Univerziteta u Beogradu koji je imao priliku dosad educirati preko 150 školovanih meteorologa.
Njihov naučni rad pod imenom „Novel Thunderstorm Alert System“, kraće NOTHAS, odnosi se na napredni prognozni sistem koji radi na principu rane detekcije intenziteta olujnih sistema nad određenim područjem koji uvezuje brojne parametre putem definisanog algoritma dijagnostike i čiji glavni cilj je dati što precizniji razvoj potencijalnih olujnih sistema koji ide i do 72h unaprijed kako bi se spriječila veća materijalna šteta na vrijeme u slučaju izrazito snažnih nevremena, a potencijalno u ekstremnim slučajevima i ljudski životi. Jučer su zvanično poslali svoj rad u međunarodni žurnal koji je u sastavu
Korejskog meteorološkog društva, tačnije u “Asia-Pacific Journal of Atmospheric Science“. Na potvrdu rada čekat će oko 180 dana. Nakon ovoga sigurni smo da Nedim više neće biti tumačen kao amater jer se u istom periodu suočavao sa brojnim aplikacijama za master studij, upravo iz meteorologije.
Primjer je to da naš Nedim ne želi stajati u mjestu već se boriti za ostvarenje svojih snova u domeni koju istinski voli. I, blizu je toga. U nastavku donosimo razgovor s našim Nedimom koji će nam reći nešto više o ovom sistemu.
Nedime, prije svega sretan ti tvoj Dan, Dan meteorologije. Reci nam nešto više o ovom sistemu?
Prije svega hvala na upućenoj čestitci i ovaj poseban Dan tumačim kao svoj drugi rođendan. NOTHAS ili „Novel Thunderstorm Alert System“ odnosi se na prilično kompleksan projekt koji traži poznavanje vjerovatnoće, dinamičke meteorologije i sinoptike kako bi se kvalitetno procijenili ključni faktori.
Sistem NOTHAS koristi postojeću WRF-ARW prognoznu infrastrukturu modela na rezoluciji, tj. mreži od 5 kilometara koji uključuje domen jugoistočne Europe i kao ulazne podatke za model uzima satne podatke u kojima su postignute maksimalne vrijednosti za određene parametre (ukupne padavine, radarska refleksivnost, konvekcijski dostupni potencijal energije, itd) iz razloga da bi se lakše pratili prije svega olujni sistemi koji imaju kratki vijek života i koji bi se potencijalno mogli nastaviti i u idućem satu, naročito ako su kasnije razvijeni, algoritam dijagnostike koji radi na principu Vajbulove multivarijacijske distribucije vjerovatnoće koji uključuje niz već spomenutih parametara za detekciju nestabilnosti i konvekcije bazirani na određenim minimalnim i maksimalnim pragovima koji variraju od parametra do parametra, te ansambl/skupovni prikaz simulacije modela rješavanja da bi se proizvela prognoza u narednih 24 do 72 sata.
Sistem u svojoj mreži koristi sinoptičku razmjeru uz vrlo dobar granični sloj i početne uslove globalnog prognoznog modela GFS. Vajbulova multivarijacijska kumulativna distribucija gustoće omogućava nam fleksibilnu procjenu nesigurnosti pojave s obzirom na nelinearnu strukturu atmosfere i njenu dinamiku, ali i zbog nedostatka eksplicitne mreže, naročito kad su u pitanju procesi manjih razmjera.
S obzirom na prirodu projekta, veći broj parametara uvezao se u jednu dugačku formulu koja je rezultirala nevjerovatno preciznim rezultatima. U testnom periodu analizirali smo sedam oluja, od čega su četiri bile na području Balkanskog poluostrva (Skopje, Beograd, Solun i Sarajevo), tropsku oluju Pabuk u obalama Andamanskog mora na Tajlandu, uragan Dorian u Atlantiku, te oluju u Južnoj Americi i Kanadi. Dakle, ispitali smo cijeli sistem na skoro svim geografskim širinama i rezultati su iznenađujući, ne samo na Balkanu, nego i na okviru svijeta. Prof. dr. Vlado Spiridonov i Mlađen Ćurić prelazili su brojne svjetske literature koje bih kasnije i sam prolazio. Posvetili su se algoritmu tako što su pripadajuće kriterije nalazili u literaturi, ali i testirajući produkt na logički uvezanom algoritmu sa sve izoštrenijim kriterijima dok se nije dobio proizvod vrijedan pažnje.
Moj dio posla među velikim stručnjacima pao je na sinoptičku analizu olujnih sistema, dakle što je to tačno prethodilo ovim procesima kroz analizu vertikalnog profila troposfere (visinski i prizemni sloj) kao i čitanje dobivenih indeksa radiosondažnog materijala uz određene involviranosti koje su uključivale domen vjerovatnoće.
Dijagnostički dio procjene vjerovatnoće radi po principu 5 nivoa, dobiveni rezultatima multivarijacijske kumulativne distribucije gustoće i naznačeni su brojevima od 1 do 5.
Tako naprimjer 1 označava nivo MARGINAL (MARGINALNOST) koji isključuje mogućnost grmljavinskih procesa, 2 SLIGHT (NIZAK) u kojem je moguća pojava olujnog sistema nad određenim uskim područjem, 3 ENHANCED (POVIŠEN) u kojem su mogući rasprostranjeniji i jači olujni sistemi na širem obuhvaćenom području, 4 SEVERE (OPASAN) koji pokazuje sisteme koji su dugog vijeka, vrlo opasni s obzirom na rasprostranjenost i intenzitet te koji mogu biti potencijalno opasni po život ljudi. Najveći je 5. stepen, EXTREME (EKSTREMAN) koji detektuje i vrtložne strukture.
Nedime, možeš li nam sada prikazati i kratko prokomentarisati rezultate oluja koje ste analizirali?
Rezultati sistema na primjeru četiri balkanske oluje uspoređeni su sa intenzitetom munja tokom trajanja istih i predstavljaju relevantnu procjenu. Treba spomenuti da smo rezultate vizualizirali u aplikaciji OpenGrADS, dok će interfejs i aplikaciju za naš sistem napraviti i naš 4. saradnik, prof. dr. Boro Jakimovski sa Fakulteta za informacione tehnologije i inženjerstvo (FINKI-MK) Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Skopju u narednoj epohi. Na estetici ćemo tek raditi.
Sigurno se sjećate oluje u Sarajevu i plavljenja Baščaršije, 05.06.2019?
Sada pogledajte rezultat! Da bi lakše se snašli sa satnicama, oznaka Z je zapravo UTC, a primjera radi, ukoliko stoji na satnici 14Z, zapravo po srednjoeuropskom vremenu je 15:00.
Naš model je obuhvatio sistem koji se širokopojasno protezao sa brojnim olujama, što odlično odaje kategoriju 3. Također, vrlo dobro je procijenjen i procent relativne vlažnosti zraka u periodu od 16 do 18 sati. Jasno je da je bilo padavina, kao posljedica vlažne zračne mase po visini uzrokovana visinskom dolinom koja je tog dana vladala nad Rumunijom i čijim strujanjem je dostizao vlažan zrak i u našu zemlju.
Preći ćemo i na primjer Beograda, Skopja i Soluna, a pokazat ćemo i oko uragana nad Karibima.
I Skopje je zahvaćeno 4. kategorijom, što je ponovo u skladu sa očekivanjima. Naime, ova oluja je jedna od najgorih koja je pogodila Skopje u posljednjih 60 godina. Donijela je preko 100 mm padavina za manje od 6 sati, te je nažalost odnio živote 22 ljudi te paralisala život mnogih. Upravo ovakvi sistemi koji su u kategoriji 4 često su dugotrajni i mogu uzrokovati obilne padavine.
Beograd je širokopojasno u kategoriji 4, što se ponovo podudara u skladu sa očekivanom situacijom. Široki, rasprostranjeni sistem donio je obilne padavine koji je paralisao grad, a u dijelovima Beograda palo je i preko 50 mm kiše u svega 12 sati.
A sad pogledajmo rezultate i video animaciju uragana nad Atlantikom.4
Također, i za nadolazeću epizodu padavina bit će prilično precizan jer se upravo najveće količine padavina u utorak očekuju u Slavoniji i na sjeverozapadu Bosne, gdje bi moglo pasti i do novih 20-25 cm snijega.
Za kraj, možeš li nam opisati kratko svoje iskustvo na naučnom radu?
U početku je teško, ali je kad upadnete u mašinu jako zanimljivo da istražujete i učite. Zahvalan sam mnogo dragim prof. dr. Spridonov i Ćurić koji su me involvirali u ovaj projekt. Sami poziv je bio posebno iznenađenje. Posebno sam ponosan jer su isti bili zadovoljni mojim radnim učinkom, jer ja još uvijek nemam meteorologiju završenu. A nadam se da će se i moja završna odluka saznati nakon završetka pandemije koronavirusa. Prelijep je osjećaj i zadovoljstvo dobiti ponudu da radite sa iskusnim stručnjacima, profesorima koji imaju više od 100 naučnih publikacija, na naučnom radu za koji ste sigurni da može puno toga promijeniti.
Pred nama su neki novi, značajniji projekti i radujem im se. Isto tako, ovo je prilika bila da zakoračim u svijet naučnika i istraživača i mislim da ću se rado posvetiti ovakvim stvarima u svoje slobodno vrijeme u budućnosti. Bit će mi čast ako mogu nauci svoje zemlje u budućnosti doprinijeti i nekim jačim projektima svojim znanjem.