Vlade širom svijeta koriste visokotehnološke mjere nadzora za borbu protiv epidemije korona virusa. Međutim da li sve to vrijedi? Edvard Snouden ne misli tako.
Bivši radnik CIA-e, koji je iznošenjem u javnost tajnih dokumenata otkrio mrežu špijunskih programa u SAD-u, upozorava da će se jednom kad se ta tehnologija primeni i postavi, teško ukloniti i prestati sa radom.
“Kada vidimo da su hitne mjere donesene, posebno danas, one se obično zadržavaju“, rekao je Snouden u intervjuu za međunarodni festival dokumentarnog filma u Kopenhagenu. “Hitne mjere imaju tendenciju da se proširuju. Tada se vlasti osjećaju ugodno sa nekom novom snagom i moći. Počinje da im se to sviđa.“
Pristalice drakonskih mera tvrde da normalna pravila nisu dovoljna tokom pandemije i da se dugoročni rizici mogu riješiti nakon što se epidemija zaustavi. Međutim kratka suspenzija građanskih sloboda može se brzo produžiti. Službe bezbjednosti će uskoro naći nove namjene za tehniku. Kad prođe kriza, vlade mogu da nametnu nove zakone koji će učiniti pravila za vanredne situacije trajnim i iskorišćavaju ih da razbiju neslaganja i političku opoziciju.
Uzmite prijedloge za nadgledanje epidemije praćenjem podataka o lokaciji mobilnih telefona. Ovo bi mogao da se pokaže kao moćan metod praćenja širenja virusa i kretanja ljudi koji ga imaju. Međutim to će takođe biti primamljivo sredstvo za praćenje terorista – ili bilo kog drugog potencijalnog neprijatelja država.
Vještačka inteligencija postala je posebno popularan način praćenja života u okviru pandemije. U Kini termovizijski skeneri postavljeni na željezničkim stanicama identifikuju pacijente sa temperaturom, dok u Rusiji sistemi prepoznavanja lica primećuju ljude koji krše karantinska pravila.
Razlog zbog kod je AI toliko atraktivan je njegova efikasnost u procjenjivanju vjerovatnoća kod različitih grupa ljudi. Međutim prevelika efikasnost može biti prijetnja slobodi, zbog čega ograničavamo policijska ovlašćenja mjerama poput naloga i očiglednog razloga za hapšenje.
Alternativa je algoritamsko postupanje policije koje opravdava pretjeranu silu i održava rasno profilisanje. Snovden je posebno zabrinut zbog bezbjednosnih službi koje implemetiraju AI na svu ostalu tehniku nadzora koju već poseduju. “Oni već znaju šta gledate na Internetu i gdje se vaš telefon kreće“, rekao je. “Sada znaju koji je vaš otkucaj srca, koliki je vaš puls. Šta se događa kada počnu da povezuju ove podatke i primenjuju na to veštačku inteligenciju?“
Pronalaženje ravnoteže
Teško je uspostaviti ravnotežu između sigurnosti i privatnosti u najboljim vremenima, a kamoli tokom globalne krize. Snovden ne osporava težinu pandemije, ali vjeruje da je prolazan problem koji će se na kraju riješiti vakcinama i kolektivnim imunitetom.
Posljedice mjera koje danas uvodimo biće trajne. Zato tehnologija koju sada implementiramo mora biti proporcionalna svakoj fazi epidemije. Otvorenost vlada i konsultacije sa javnošću osiguraće da to bude u skladu s vladavinom zakona i očuva naša osnovna ljudska prava. Drakonske mjere mogu biti podnošljive ako nam pomognu da prebrodimo pandemiju. Međutim isto tako moramo razmišljati o svijetu u kojem želimo da živimo nakon što se korona virus obuzda.
(N.N)