Bosna i Hercegovina i dalje bilježi negativan trgovinski bilans, naročito kada je riječ o prehrambenim proizvodima, dok se suficit u razmjeni ostvaruje jedino s Austrijom.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, Slaviša Ćeranić, istaknuo je danas u Sarajevu da su globalna ekonomska kretanja i stanje u Evropskoj uniji imala direktan utjecaj na vanjskotrgovinsku razmjenu naše zemlje u prvoj polovini ove godine.
Ukupan obim razmjene premašio je 23 milijarde konvertibilnih maraka, s blagim rastom od oko pet posto u odnosu na isti period lani. Od toga je uvoz dostigao 15 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 8,6 milijardi. Rezultat je deficit veći od šest milijardi KM.
Najveći obim trgovinske razmjene zabilježen je s Hrvatskom – 4,1 milijardu KM. Slijede Srbija s 2,7 milijardi, Njemačka s 2,6, Slovenija s 1,9 i Italija s 1,8 milijardi KM. Hrvatska ostaje najvažniji izvoznik za BiH, s 1,3 milijarde KM vrijednosti izvezene robe. Njemačka je odmah iza sa 1,28 milijardi, a zatim slijede Srbija, Austrija i Slovenija.
Više od dvije trećine bosanskohercegovačkog izvoza ide na tržište Evropske unije, a iako BiH s većinom EU članica ima negativan saldo, izuzetak je Austrija, gdje je zabilježen blagi suficit.
Kada je riječ o CEFTA-i, Srbija prednjači u trgovini s BiH, a ukupna razmjena sa zemljama tog bloka iznosi oko tri milijarde KM. S druge strane, razmjena s Kinom, Turskom i SAD-om čini manje od deset posto ukupnog obima.
Poseban rast izvoza zabilježen je prema Hrvatskoj (18%) i Srbiji (10%), što govori u prilog važnosti regionalne privredne povezanosti.
Belma Alihodžić iz VTK BiH naglašava da su metalska, elektro i drvna industrija glavni nosioci izvoza, dok se najveći gubici bilježe u sektoru prehrambene industrije — s deficitom od gotovo dvije milijarde KM.