Bosna i Hercegovina je 2020. godine bila označena kao finansijski nepoželjna i visokorizična za ulaganje. Tada je MONEYVAL revidirao njen napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
BiH je dobila više od 70 novih zadataka koje je potrebno ispuniti – kroz zakonske izmjene i konkretne mjere – ali su oni zapeli u političkim opstrukcijama.
Rok: februar
Februar je rok do kojeg Bosna i Hercegovina mora usvojiti državni zakon o upravljanju nelegalno stečenom imovinom. Trenutno postoji pravni vakuum i nejasnoće oko toga ko i na koji način upravlja imovinom oduzetom pravosnažnim presudama Suda Bosne i Hercegovine.
Iz Suda BiH pojašnjavaju da se upravljanje trenutno zasniva na ad hoc sistemu, u kojem imovinom, zavisno od vrste, upravljaju različite institucije.
„Kada je u pitanju nepokretna i pokretna imovina, ona se čuva putem institucija koje su je prethodno zaplijenile, a nakon pravosnažnosti presude prodaje se putem sudskih naloga, najčešće kroz postupke javne prodaje. Imovina se može povjeriti i na upravljanje drugim državnim organima ili javnim institucijama“, navode iz Suda BiH.
„Ako je riječ o novcu, on se uplaćuje u budžet institucija Bosne i Hercegovine. Nezvanični podaci govore da se uspije realizirati tek nekoliko procenata vrijednosti oduzete imovine. Veliki dio te imovine propada, zbog čega nam je potrebna državna institucija za njeno upravljanje“, ističe Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.
Devet sastanaka – bez rješenja
Za RS imovina i država su, kako se navodi, „nepostojeće kategorije“, zbog čega je i ovaj zakon u blokadi. Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona, nakon devet održanih sastanaka, nije uspjela postići dogovor.
„Tako je uvijek u Bosni i Hercegovini – zakon se privede kraju, a onda dva ili tri člana dovedu do blokade. Nastojimo to izbjeći i pronaći rješenje. Nadam se da ćemo do drugog mjeseca uspjeti usvojiti zakon“, izjavio je ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH).
Ni mogućnost stavljanja BiH na sivu listu MONEYVAL-a, kao potencijalna sankcija, nije dovoljna da se odustane od političkih pozicija. RS ne želi novu državnu agenciju, a sporno je i knjiženje trajno oduzete imovine, koje je prema članu 3. nacrta zakona isključiva nadležnost države Bosne i Hercegovine.
„Postoje sporne tačke s kojima se kolege iz RS-a ne slažu, a tiču se upisa trajno oduzete imovine kao vlasništva Bosne i Hercegovine. Ne vidim argumente za takav stav, jer je u najmanje pet drugih propisa jasno definisano da imovina oduzeta pravosnažnim presudama postaje vlasništvo BiH“, naglašava Emir Bašić, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH.
Umjesto agencije – ured
„Prijedlog Ministarstva pravde RS-a je da sva imovina bude vlasništvo entiteta i Brčko distrikta. Kao članica Radne grupe, dužna sam da podržim smjernice koje dobijem od Ministarstva pravde RS-a i Vlade RS-a“, kaže Svjetlana Kusić, direktorica Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS-a.
Kao kompromis, predlaže se formiranje ureda pri Ministarstvu pravde BiH, umjesto državne agencije, dok bi upravljanje imovinom nakon pravosnažnih presuda Suda BiH preuzele entitetske agencije, u zavisnosti od lokacije imovine.
„Preporuke MONEYVAL-a ne nalažu formiranje nove agencije na državnom nivou, već uspostavljanje efikasnih mehanizama za upravljanje oduzetom imovinom“, navodi Kusić.
„Zalažem se za osnivanje državne agencije jer to jača institucije Bosne i Hercegovine. Međutim, političke okolnosti i nedostatak vremena mogli bi nas natjerati na kompromisno rješenje“, kaže Bašić.
Nema ni registra stvarnih vlasnika
„Kao da vam svakodnevno neko uklanja dijelove državne konstrukcije, a uvjerava vas da ona i dalje funkcioniše. Ne bi smjelo biti kompromisa u kojem entitetske institucije servisiraju Sud BiH“, upozorava Mujanović.
Osim zakona o oduzetoj imovini, BiH još uvijek nije u potpunosti ispunila obaveze koje se odnose na registar stvarnih vlasnika firmi. MONEYVAL će ocjenjivati da li je država unaprijedila nadzor nad finansijskim sektorom, ojačala borbu protiv organizovanog kriminala i pranja novca te ujednačila sudsku praksu.
Neispunjavanje ovih obaveza moglo bi Bosnu i Hercegovinu ponovo svrstati među finansijski nesigurne zemlje, koje zaobilaze investicije vrijedne milijarde maraka.