Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvarila znatno veći trgovinski suficit u razmjeni električne energije, iako je izvoz bio manji nego u istom periodu prošle godine. Ključni razlog je veliki pad uvoza, koji je smanjen gotovo za polovinu.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz električne energije vrijedio je 346,97 miliona KM, što je za 92,46 miliona KM, odnosno 21 posto manje nego u prvih šest mjeseci 2025. godine.
Istovremeno, uvoz je pao za 47,5 posto i iznosio je 180,77 miliona KM. Zahvaljujući tome, trgovinski suficit povećan je sa 95,39 miliona KM na 166,20 miliona KM, što predstavlja rast od 74,2 posto.
BiH je najviše električne energije izvezla u Srbiju, u vrijednosti od 168,5 miliona KM. Slijedi Hrvatska, u koju je izvezeno struje u vrijednosti od 56,5 miliona KM, dok je izvoz u Sloveniju iznosio 45,88 miliona KM.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da su rast izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije ublažili pad izvoza energije. Ipak, stagnacija evropske industrije i dalje negativno utječe na pojedine izvozne sektore Bosne i Hercegovine.
Energetski stručnjak Almir Bečarević smatra da je značajno smanjenje uvoza električne energije prvenstveno posljedica povoljne hidrološke situacije i veće proizvodnje hidroelektrana.
„Hidrologija je bila dobra, a riječ je o mjesecima kada realno ima dosta kiše, tako da je logično bilo očekivati da će hidroelektrane raditi“, rekao je Bečarević.
Međutim, upozorio je da je hidrologija u posljednjih nekoliko mjeseci bila slabija, zbog čega bi do kraja godine mogao uslijediti rast uvoza električne energije.
Konačna slika o stanju na tržištu električne energije bit će poznata nakon objave podataka za cijelu 2026. godinu. Tada će biti jasnije hoće li BiH zadržati ostvareni suficit ili će slabija hidrologija povećati potrebu za uvozom struje.