U periodu januar – juni 2025. godine, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine iznosi 23,6 milijardi KM, što je za 4,83% više u odnosu na isti period prošle godine.
Od toga, izvoz Bosne i Hercegovine iznosi 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,42% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosi 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijardi KM.
Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
“Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. S druge strane, uvoz u BiH je također porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima. Također, nastavak velikih infrastrukturnih projekata doveo je do dodatnog uvoza građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina”, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.
EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza.
“Ukupan uvoz iz eurozone iznosio je 9,91 milijardi (mlrd.) KM i veća je za 211,29 mil KM dok je izvoz iznosio 6,36 mlrd KM što je više za 303,55 mil KM u odnosu na isti period prethodne godine. U posmatranom periodu, trgovina unutar CEFTA-e bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama Zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama. Ukupan izvoz u ove zemlje iznosio je 1,42 mlrd KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 124,63 mil KM, dok je uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio 2,34 mlrd KM i veći je za 230,48 mil KM. Na tržište EFTA-e izvezeno je 534,12 mil KM i izvoz je veći 18,66 mil KM dok je uvoz iznosio 321,27 mil KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan pad na tzv. Treća tržišta za 2,26 mil KM dok je uvoz povećan za 147,98 mil KM. Pad izvoza je ostvaren u Kinu dok je u Tursku i SAD povećan”, kazao je Ćeranić.
Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene.