Svjetske cijene hrane stabilizovale su se u maju, nakon talasa poskupljenja od početka proljeća, uz pojeftinjenje biljnih ulja i poskupljenje žitarica i šećera, saopćila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda u maju je u prosjeku iznosio 130,8 bodova i bio je 0,2 posto niži nego u aprilu, pokazuje redovno mjesečno istraživanje.
Njegova vrijednost tako ukazuje na stabilizaciju cijena nakon tromjesečnog perioda rasta.
U aprilu su cijene hrane na svjetskim tržištima porasle za čak 2,5 posto, što je signaliziralo snažan rast cijena žitarica. Podršku cijenama pšenice dala je smanjena ponuda iz Rusije, dok je kukuruz poskupio zbog nižih zaliha u SAD.
Gotovo isti rast cijena žitarica zabilježen je i u maju, od 2,6 posto u odnosu na april. U poređenju s prošlom godinom, cijene su više za gotovo pet posto.
Pšenica je poskupjela za 3,4 posto u odnosu na april, uz prognoze slabijeg uroda u vodećim izvoznicima, uključujući Sjedinjene Američke Države.
U odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene pšenice bile su više za 7,8 posto. Poskupjeli su i kukuruz i riža, pod utjecajem snažnije potražnje, ograničene ponude i viših cijena energije.
Ograničena upotreba gnojiva
Poskupljenje žitarica pokazuje da su tržišta i dalje osjetljiva na vremenske nepogode i poremećaje u energetici i poljoprivredi, rekao je direktor FAO-ovog odjela za tržišta i trgovinu Boubaker Ben-Belhassen, upozorivši da bi problemi na ključnim trgovinskim pravcima, uključujući Hormuški moreuz, mogli ograničiti upotrebu gnojiva i dodatno podići cijene.
Najviše je u maju poskupio šećer, za 7,5 posto u odnosu na april, što odražava procjene da će veći dio brazilskog uroda šećerne trske biti usmjeren u proizvodnju etanola. Cijene su dodatno podstaknute strahovima da bi vremenski fenomen El Niño mogao negativno utjecati na proizvodnju u Indiji i Tajlandu.
Cijene biljnih ulja su, pak, prvi put ove godine pale, i to za 4,6 posto u odnosu na april. Cijene palminog ulja smanjene su zbog očekivanja slabije globalne potražnje i neizvjesnosti na tržištu sirove nafte.
Cijene mesa su uglavnom ostale na nivou iz aprila, uz poskupljenje govedine zbog snažnije potražnje, posebno iz Kine i SAD-a. Slabija potražnja utjecala je na cijene svinjetine, uz obilnu ponudu.
Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su za 0,5 posto u odnosu na april, prvenstveno zbog nižih cijena maslaca.
Manje pšenice?
FAO je u posebnom izvještaju procijenio da će svjetska proizvodnja žitarica u sezoni 2026/2027. pasti za 2 posto, na 2,98 milijardi tona, uglavnom zbog očekivanog slabijeg uroda pšenice.
U tekućoj sezoni proizvodnja bi trebala porasti za 6,1 posto, na 3,043 milijarde tona, što je najviši nivo otkako FAO objavljuje procjene, zahvaljujući dobrim prinosima svih ključnih kultura, posebno kukuruza.
Potrošnja žitarica bi u novoj sezoni trebala porasti za samo 0,6 posto, na 2,969 milijardi tona. U sezoni koja se završava krajem mjeseca, potrošnja je porasla za 2,7 posto.
Zalihe žitarica na kraju ove sezone trebale bi iznositi 952,2 miliona tona, što je 9,5 posto više nego na početku sezone u julu prošle godine.
Na kraju sezone 2026/2027. trebale bi blago pasti na 949 miliona tona, procjenjuje FAO.
Trgovina žitaricama u sezoni 2025/2026. trebala bi porasti za 4,8 posto, na 508,6 miliona tona, zbog veće prodaje pšenice i ostalih žitarica.
U novoj sezoni očekuje se stagnacija trgovine, navodi FAO.