Prema podacima Agencije za statistiku BiH i tržišnim analizama, u periodu od 2023. do 2026. godine poskupljenja su zahvatila gotovo sve osnovne životne namirnice. Najizraženiji rast cijena bilježe meso, mlijeko i mliječni proizvodi, kafa, ulje i pekarski proizvodi.
Za mnoge luksuz
Govedina i junetina danas su za mnoge porodice luksuz, dok je i piletina, koja je godinama bila najpristupačnija opcija, osjetno skuplja nego ranije. Porodice sve češće smanjuju količine mesa ili ga zamjenjuju jeftinijim alternativama.
Mlijeko, sir i jogurt kontinuirano bilježe rast cijena, a hljeb je u mnogim gradovima skuplji i do 30 do 50 posto u odnosu na 2023. godinu. Iako su cijene ulja i brašna donekle stabilizirane nakon globalnih poremećaja, ostale su znatno više nego prije tri godine.
Posebno se primjećuje rast cijene kafe, proizvoda koji je gotovo simbol svakodnevnice u BiH. Pakovanje mljevene kafe u pojedinim periodima poskupjelo je i do 40 posto.
Ako je četveročlana porodica 2023. godine za osnovnu sedmičnu kupovinu izdvajala između 180 i 200 KM, danas za istu količinu proizvoda treba izdvojiti između 250 i 300 KM. Na mjesečnom nivou to znači dodatnih 300 do 400 KM samo za hranu, govore analize.
Zbog rasta cijena građani sve češće kupuju na akcijama, prate kataloge trgovačkih lanaca i biraju robne marke supermarketa. Smanjuje se impulsivna kupovina, a mnogi su se vratili kuhanju kod kuće i pravljenju zimnice kako bi smanjili troškove.
Globalni i domaći faktori
Razlozi rasta cijena su kombinacija globalnih i domaćih faktora: poremećaji u lancima snabdijevanja, rast cijena energenata i transporta, povećani troškovi proizvodnje te snažna uvozna zavisnost zemlje. Kao mala i otvorena ekonomija, Bosna i Hercegovina posebno je osjetljiva na promjene na svjetskom tržištu.
Ključno pitanje ostaje, prati li rast plata rast troškova hrane ili građani danas, uprkos nominalnom povećanju primanja, realno žive lošije nego prije tri godine.
Prema podacima Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ukupna inflacija 2023. godine kretala se u dvocifrenim stopama početkom godine (oko 14%).
Cijene hrane i bezalkoholnih pića rasle su znatno brže od prosjeka i bile glavni generator inflacije.
U 2024. godini inflacija je značajno usporila. Rast cijena hrane kretao se uglavnom između oko 2 posto na godišnjem nivou u pojedinim mjesecima.
U decembru 2025. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile su 5,3% više nego u decembru 2024. Prosječna ukupna inflacija u 2025. iznosila je između 4% i 4,4%.
Podaci pokazuju da je nakon izrazito snažnog rasta cijena u 2023. došlo do smirivanja tokom 2024., ali da su u 2025. cijene hrane ponovo rasle brže od ukupne inflacije, nastavljajući pritiskati kućne budžete građana.