Od početka pandemije korona virusa krajem 2019. godine, nestabilna tržišna marža prisutna je diljem svijeta. Poskupljenje svih sirovina neophodnih za život dovelo je svijet na sami rub egzistencije.
Najnoviji podaci o poskupljenju goriva, bez ikakve naznake da će se to poskupljenje zaustaviti, svjetsku ekonomiju bacaju na koljena. Prema posljednjim podacima, cijene dizel-goriva u BiH za mjesec oktobar iznose 2 marke i 30 pfeniga.
Najnovija poskupljenja naftnih derivata posljedica su rasta cijene sirove nafte, koja je samo u posljednjih mjesec dana skočila za 15 posto.
S tim u vezi, uslijedile su i lančane reakcije poskupljenja u privredi. Cijene životnih namirnica skuplje su nego ikada; mesne prerađevine postaju luksuz, a voće i povrće bilježe trodupli rast cijena. Jasno je da se poskupljenjima produbljuje inflacijska kriza, a mi zasigurno jesmo u jednoj već neko vrijeme.
Ovim smo povodom razgovarali sa Farukom Hadžićem, ekonomskim analitičarem, koji je mišljenja da mi ni na koji način ne možemo utjecati na svjetski cjenovni rang, ali da postoje određeni mehanizmi unutar same države pomoću kojih možemo promijeniti cjenovno stanje.
Govoreći o poskupljenjima u BiH, koja neprestano rastu, a prihodi ostaju isti ili se pak smanjuju, federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović je za FENA-u rekao da “BiH nema domaćih sirovina i većinu svojih potreba za ovim proizvodima zadovoljava iz uvoza”.
Kako su najavljena i poskupljenja strujnih energenata u bh. entitetu RS, tim se povodom oglasio i Milorad Dodik kazavši kako “se neće povećati cijena struje za stanovništvo u RS i da će oni i dalje ostati zemlja sa najnižom cijenom električne energije”, izjavio je za ATV.
Nafta poskupljuje, država se bogati, građani osiromašuju
Naftni derivati su često skloni poskupljenju, ali otkad se svijet suočio sa pandemijom korona virusa, ekonomija se sve teže i sporije oporavlja; praktično smo na goroj razini nego prošle godine u ovom mjesecu. Zatim, rast potrošnje energije i slabija proizvodnja nafte samo su neki od razloga zbog kojih cijene derivata konstantno rastu i dosežu vrtoglave cifre. Derivati su skuplji sada nego kad je cijena nafte iznosila znatno više od 100 dolara po barelu.
Uvijek postoje oni koji profitiraju u nekoj državnoj ili svjetskoj krizi, pa se tako i porastom cijena naftnih derivata država okoristila o građane. Naime, rast cijena energenata direktno utječe na povećanje PDV-a, a time se državna kasa enormno puni. Za razliku od 2019., a ponajviše 2020., kada su naftne bušotine i njeni derivati čekali na svoje kupce, 2021. godina donijela je veliku potražnju i nestašicu, a s tim u vezi i ogromne cijene. Upravo nestašicom vlast opravdava enormni porast cijena.
“Ako kupujete ulje, kupit ćete 37 posto manje”
Premijer FBiH Fadil Novalić nedavno je, gostujući na FTV, izjavio da “ako kupujemo ulje – kupit ćemo 37 posto manje”, odgovarajući na pitanje novinara o poskupljenjima osnovnih životnih namirnica” te dodao da “postoji krompir koji je 40 posto jeftiniji”.
Cijene divljaju, zaliha sve manje
Prošle su sedmice cijene naftnih derivata porasle više nego u posljednje tri godine: 78,09 dolara, što znači da je više za 40 posto nego početkom ove godine. Kad je riječ o američkom tržištu, cijena barela iznosi 73,98 dolara. Veliki problem predstavlja i to što se zalihe rapidno troše ove godine.
Najskuplje gorivo u Hrvatskoj
Cijene naftnih derivata u regionu dosegle su svoj maksimum u Hrvatskoj; bezolovni benzin – BMB 98 košta 2,81, a zatim slijedi Crna Gora – 10 feniga jeftiniji, dok u FBiH iznosi 2,26 KM po litru.
Osluškujući mišljenja građana, oni smatraju da su maloprodajne cijene u Hrvatskoj više nego u državama koje imaju znatno viši standard ( Austrija, Španija, Luksemburg op. a.).
U BiH cijene benzina i dizela „do plafona“
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajne cijene SUPERPLUS bezolovnog benzina – BMB 98 u septembru su više za 14,70 posto u odnosu na prošlu godinu, a u odnosu na prošli mjesec skuplji je za 0,86 posto.
Kad je riječ o PREMIUM bezolovnom benzinu – BMB 95, u odnosu na prošlu godinu, skuplji je za 21,50 posto, a u odnosu na prošli mjesec za 0,89 posto.
Dizel je također poskupio, ali manje nego što je benzin. Tako je Federalno ministarstvo trgovine saopćilo da su cijene ove godine porasle za 17,93 posto, a u odnosu na prošli mjesec za 0,93 posto.
Ove je godine Vlada FBiH donijela odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže, utvrdivši da postoje uvjeti za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području FBiH.
Namirnice sve skuplje, plate iste
U BiH se, prema podacima Agencije za statistiku, cijena potrošačke korpe „popela“ na čak 2152, a prosječna plata u BiH je niža za 4 KM. Prosječna plata u Federaciji BiH za juli 2021. bila je 995 KM, a pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 46,22 posto.
Naša je realnost da četveročlana porodica sa prosječnom platom ne može preživjeti ni mjesec dana. Namirnice i svi popratni troškovi su sve skuplji i nekvalitetniji, a novca nema. Činjenica je da bh. građani mahom žive “od kreditnih zaduženja”, pa nije ni čudo što nam je demografska slika konstantno u padu i što mladi ljudi odlaze iz ove države u sredine gdje će cijeniti njihovo znanje, rad, trud i gdje će steći normalne životne uvjete. Porazan je podatak da će BiH u narednih 50 godina izgubiti polovinu svog stanovništva.