Evropska centralna banka mogla bi na narednom sastanku u junu povećati kamatne stope ukoliko se inflatorni pritisci ne smire, nagovijestio je guverner njemačke Bundesbanke Joahim Nagel.
U razgovoru za njemački poslovni list Handelsblatt, Nagel je upozorio da zvaničnici ECB-a ne mogu ignorisati rast cijena energije povezan sa ratom u Iranu i poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja.
„Ne možemo ignorisati visoke cijene energije“, rekao je Nagel, koji je i član Upravnog savjeta ECB-a.
Dodao je da povećanje kamatnih stopa djeluje sve vjerovatnije ukoliko se osnovna inflaciona kretanja ne promijene. Naredna odluka ECB-a o monetarnoj politici očekuje se 11. juna.
„Možda ćemo i dalje morati da se suočavamo sa brojnim izazovima kada je riječ o inflaciji“, upozorio je Nagel.
On nije isključio mogućnost da inflacija u pojedinim mjesecima premaši četiri posto.
„Čak i ako rat uskoro bude završen, inflacija bi mogla ostati povišena mnogo duže nego što smo očekivali prije samo nekoliko sedmica“, kazao je.
Inflacija je u eurozoni u aprilu porasla na tri posto, što je znatno iznad srednjoročnog cilja ECB-a od dva posto, javlja Bankar me.
Ipak, bazna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene energije i hrane, ostaje niža, zbog čega dio zvaničnika centralne banke poziva na oprez.
Finansijska tržišta sve više računaju sa mogućnošću da bi ECB mogla povećati kamatne stope, posebno zbog toga što nema jasnih signala smirivanja sukoba sa Iranom, dok je promet kroz Hormuški moreuz i dalje otežan.
Više cijene energije dodatno povećavaju rizik da se privremeni energetski šok prelije na šire cijene i inflaciona očekivanja.
Međutim, unutar ECB-a i dalje ne postoji potpuna saglasnost.
Guverner francuske centralne banke Fransoa Vileroa de Galo izjavio je za France Info da još nema dovoljno podataka o budućem kretanju bazne inflacije za donošenje konačne odluke.
To znači da bi junski sastanak ECB-a mogao postati jedan od osjetljivijih u posljednjem periodu.
Sa jedne strane, rast cijena energije gura ukupnu inflaciju naviše, dok sa druge prerano povećanje kamata rizikuje dodatni pritisak na evropsku ekonomiju, koja se već suočava sa slabijim rastom i pojačanom geopolitičkom neizvjesnošću.