Globalne cijene hrane blago su porasle u julu pod utjecajem toplotnih valova, kretanja cijena energije i geopolitičkih napetosti, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda kojima se trguje na svjetskom tržištu, u julu je u prosjeku iznosio 131,1 bod. To je za 0,6 posto više nego u junu i za jedan posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Pšenica i kukuruz poskupjeli
Indeks cijena žitarica porastao je za 3,4 posto u odnosu na juni, čime je poništen majski pad, a u poređenju s julom prošle godine viši je za 6,9 posto.
Cijena pšenice porasla je za 5,8 posto, ponajviše zbog poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti zbog utjecaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima.
Kukuruz je poskupio za 3,6 posto zbog toplog i suhog vremena u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država te rasta cijena energije usljed pojačanih geopolitičkih napetosti. Cijene riže ostale su gotovo nepromijenjene.
Biljna ulja na najvišem nivou od 2022.
Indeks cijena biljnih ulja porastao je za dva posto u odnosu na juni i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine.
Rast cijena palminog ulja potaknuli su snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte. Poskupjelo je i sojino ulje zbog velike potražnje u Sjedinjenim Američkim Državama i na svjetskom tržištu, dok su cijene suncokretovog i uljano-repičinog ulja pale.
Šećer skuplji zbog suše i “El Niña”
Indeks cijena šećera porastao je za 5,6 posto u julu, čime je poništen pad iz prethodnog mjeseca.
Na rast su utjecale bojazni zbog produžene suše u Evropskoj uniji te vremenskog fenomena “El Niño”, koji bi mogao negativno utjecati na proizvodnju u ključnim azijskim zemljama.
Dodatni pritisak na rast cijena stvorila su i očekivanja veće potražnje za etanolom u Brazilu nakon privremenog povećanja obaveznog udjela etanola u benzinu, iako su povoljniji uvjeti žetve u pojedinim brazilskim regijama djelimično ublažili taj trend.
Pojeftinilo meso i mliječni proizvodi
Indeks cijena mesa pao je za 2,8 posto u odnosu na junski rekordni nivo, što predstavlja prvi pad ove godine.
Pojeftinili su perad i svinjsko meso zbog obilne ponude i slabije globalne potražnje. Cijena govedine blago je pala usljed smanjene uvozne potražnje iz Azije, dok je ovčije meso dostiglo novi rekord zbog ograničene ponude u Oceaniji.
Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen je za 0,7 posto. Pale su cijene punomasnog i obranog mlijeka u prahu te maslaca, dok je sir poskupio prvi put u godinu dana zbog manje ponude mlijeka u Evropskoj uniji.
FAO upozorava na rizike
Prema FAO-ovom izvještaju Food Outlook, objavljenom u junu, globalna proizvodnja hrane u sezoni 2026/27. trebala bi ostati na historijski visokom nivou, iako nešto nižem u odnosu na prošlogodišnje rekorde.
Iz FAO-a upozoravaju da će daljnja kretanja na tržištu u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, posebno fenomena “El Niño”, kao i od kretanja cijena energije i đubriva, geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.